Pregled nedelje: Promena vlasti na Kosovu, uklanjanje objekta na Pančićevom vrhu, fizički sukobi zbog MHE u Toplom Dolu...

Novo neslaganje premijerke i ministarke Zorane Mihajlović, fizički sukobi na Staroj planini oko izgradnje mini hidroelektrane, hajka na glumca Branislava Trifunovića, pokušaj amnestiranja direktora Namenske kroz saopštenje radnika... samo su neki od događaja koji su obeležili prethodnu nedelju. Sam početak nedelje obeležila je vest o promeni vlasti na Kosovu nakon vanrednih parlamentarnih izbora, a kraj informacija da je investitorka nelegalnog objekta na Pančićevom vrhu Snežana Mitković, više od dve godine od kada je građevinska inspekcija prvi put naložila rušenje, otpočela samostalno uklanjanje objekta.

U nedelju veče 6. oktobra zatvorena su birališta na Kosovu za izbore koji su raspisani nakon što je bivši predsednik Vlade Kosova Ramuš Haradinaj podneo ostavku na tu funkciju, jer je pozvan da se u svojstvu osumnjičenog pojavi pred sudom u Hagu.

Tokom izbornog dana zabeleženo je nekoliko nepravilnosti, a privedena su i dva člana biračkog odbora, kao i sedam osoba zbog fotografisanja glasačkih listića. Sutradan se oglasila i Centralna izborna komisija iz Prištine, sa podacima da je najviše glasova – 200.754 ili 25,55 odsto osvojio Pokret „Samoopredeljenje“ lidera Aljbina Kurtija, a da sledi Demokratski savez Kosova sa svega 5.500 glasova manje, odnosno 24,86 odsto glasova.

CIK je saopštio i da je Srpska lista na čitavoj teritoriji Kosova osvojila 52.529 glasova ili 6,69 odsto. Srpska lista je tako osvojila 10, kosovskim ustavom predviđenih, poslaničkih mandata. Ovaj rezultat predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na vanrednoj konferenciji za štampu, nakon što su zatvorena biračka mesta, nazvao „istorijskom pobedom“.

Međutim, usledile su „komplikacije“ nakon što se oglasio lider Samoopredeljenja i kandidat za kosovskog premijera Aljbin Kurti. On je poručio da će o formiranju vlade razgovarati sa kosovskim Srbima, ali ne i sa Srpskom listom, jer, kako je rekao, ona „nije politička partija, već država“.

Ubrzo se oglasila i Evropska unija opominjujući da se mora poštovati Ustav pri formiranju vlade. Naime, prema kosovskom Ustavu, u vladi od 12 ministarstava srpskoj zajednici sleduje bar jedan ministar kojeg mora da odobri većina poslanika manjinskih zajednica, i to bez obzira na raspoloženje i volju mandatara. To znači da će, uprkos izjavama Kurtija da neće sarađivati sa Srpskom listom, jedno ministarstvo ipak pripasti njihovim predstavnicima.

Zastrašivanje, zahtevi za ponovnim prebrojavanjem...

Kako su protekli izbori na Kosovu, pratili su i posmatrači Evropske unije koji su u izveštaju naveli da su oni bili dobro sprovedeni i transparentni, ali da su obeleženi zastrašivanjem i nedostatkom političke konkurencije u oblastima u kojima žive kosovski Srbi.

Nakon zvaničnih rezultata, Demokratska partija Kosova (DPK), Demokratski savez Kosova (DSK) i koalicija Socijaldemokratska inicijativa (SDIK), Alijansa novo Kosovo i Partija pravde zatražile su prebrojavanje glasova na svim glasačkim mestima na Kosovu. Izborni panel za žalbe i predstavke odbio je ove zahteve kao neosnovane.

Međutim, CIK Kosova je doneo odluku o ponovnom brojanju glasova na 303 biračka mesta, zbog, kako je navedeno, nepravilnog štampanja obrazaca.

„Nemam nameru da ukinem takse na srpske proizvode“

Izjave o tome da neće pregovarati sa Srpskom listom nisu jedine Kurtijeve izjave koje su privukle pažnju zvaničnika i javnosti. Iako su i američki zvaničnici i Evropska unija zatražili da se pregovori Beograda i Prištine nastave odmah nakon formiranja Vlade, Kurti je rekao da to „neće biti na prvom mestu njegove agende ako bude premijer“. Poručio je i da „nema nameru da ukine takse od 100 odsto na srpske proizvode“, koje je uvela prethodna vlast u Prištini.

Povodom nastavka pregovora ove nedelje specijalni izaslanik predsednika SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel se odvojeno sastao sa predsednicima Aleksandrom Vučičem i Hašimom Tačijem.

Potom je predsednik Vučić u petak građanima poručio da “treba razumeti težinu pozicije Srbije” i da “ne treba lagati narod da je naša pozicija lakša nego što jeste“.

“Niko neće da nam da ništa i oko 100 zemalja koje su priznale Kosovo neće od toga odustati i hoće da vide Srbiju bez Kosova”, naveo je Vučić.

Zabrana utakmice i ulaska na Kosovo

I dok traju pokušaji da se nastavi dijalog Beograda i Priština, međusobne provokacije ne izostaju.

Tako je u sredu odlukom kosovske policije zabranjena utakmica fudbalskih klubova Trepča i Crvena zvezda, koja je trebalo da bude odigrana u Žitkovcu kod Zvečana. Fudbalerima Crvene zvezde bio je zabranjen ulaz na Kosovo, a na administrativnom prelazu Jarinje bile su raspoređene pojačane snage bezbednosti jer je, osim fudbalera, stiglo i više desetina Zvezdinih navijača.

Zabrana je, prema rečima predsednika Fudbalskog saveza Kosova Adema Ademija, doneta u skladu sa statutom FSK i statutima UEFA i FIFA koji, kako tvrde, nalažu da organizator utakmica u jednoj državi može biti samo fudbalska federacija te države. Na celu situaciju direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić je poručio – „Kosovo treba da naglavačke leti iz UEFA i FIFA“.

„Šešelj se tri puta nije odazvao na pozive za saslušanje“

Pretnje je koje pre pola godine lider SRS Vojislav Šešelj uputio poslanici DS Aleksandri Jerkov još nemaju epilog. Šešelj se tri puta nije odazvao na poziv za saslušanje, rekao je za Insajder Branko Stamenković, tužilac za visokotehnološki kriminal, precizirajući da je Šešelj osumnjičen za krivično delo ugrožavanje sigurnosti, za šta mu, s ozbirom na to da je Jerkov poslanica, preti zatvorska kazna od šest meseci do pet godina.

Stamenković najavljuje da će Tužilaštvo uskoro preduzeti nove korake.

Investitorka krši zakon i pri rušenju nelegalnog objekta na Pančićevom vrhu

Više od dve godine od kada je građevinska inspekcija prvi put naložila rušenje nelegalnog objekata na Pančićevom vrhu na Kopaoniku, investitorka Snežana Mitković otpočela je samostalno uklanjanje objekta. Kako je u petak Insajderu rečeno u JP „Nacionalni park Kopaonik“, to je potvrđeno dežurnim čuvarima koji su na terenu zetekli radnike koji uklanjaju crep sa krova nelegalnog objekta.

Investitorka je, međutim, i u ovom slučaju prekršila zakon jer je bilo kakve radove morala da prijavi. Kako je Insajderu potvrđeno, radovi nisu prijavljeni ni građevinskoj inspekciji, niti NP Kopaonik.

Radovi koji jesu prijavljeni i za koje postoji građevinska dozvola su oni za gradnju male hidroelektrane u selu Topli Do u parku prirode Stara planina. Ali ove nedelje situacija u tom malom selu je eskalirala, nakon više od mesec dana održavanja danonoćnih straža meštana koji sprečavaju investitora da uđe u selo i započne gradnju. Dva dana pred istek građevinske dozvole investitor je pokušao da otvori gradilište, nakon čega je došlo do sukoba s meštanima.

„Investitor je sa članovima obezbeđenja došao iz pravca Babinog Zuba, pošto je ulaz u selo blokiran. Oni su hteli da formiraju gradilište, postave tablu, jer mu uskoro ističe građevinska dozvola, ali su oterani. Građani su srušili tablu, došlo je do tuče, a upotrebljen je i biber sprej. Ima krvavih glava“, rekao je u ponedeljak za Insajder Aleksandar Jovanović iz pokreta Odbranimo reke Stare planine.

Ubrzo se oglasio i investitor Dragan Josić, rekavši za Insajder da je otvorio gradilište, ali da njegovi radnici neće ići u Topli Do. Istovremeno, Josić najavljuje da će tužiti državu. Za sve ovo vreme teku pripreme za usvajanje Zakona kojim će izgradnja MHE u zaštićenim područjima, kao što je Stara planina, biti zabranjena.

Radnici Namenske amnestiraju direktora za pogibiju kolega i pre sudske presude

Radnici fabrike „Milan Blagojević - Namenska“ iz Lučana pokazali su u petak da pravosuđe, moral, pa ni saosećanje prema tuđoj nesreći nisu prepreka u nameri da amnestiraju dugogodišnjeg direktora te fabrike Radoša Milovanovića i pre pravosnažne presude. Oni su, u saopštenju koje je stiglo sa zvanične mejl adrese fabrike i koje je potpisano samo sa „radnici preduzeća MB Namenska“, za požar i eksploziju koja se dogodila sredinom jula 2017. optužili – svoje preminule kolege.

Sa optužbama se ove nedelje susreo i glumac Branislav Trifunović – i to u tablodima, nakon čega se našao i na meti dela javnosti. Glumac je optužen za akt koji lik kojeg je tumačio u predstavi čak nije ni učinio, ali su mu tabloidi, služeći se metodom falsifikovanja i kreiranja lažne realnost to pripisali. U stavu redakcije „Neviđena predstava“ pisali smo o tome da ceo slučaj predstavlja opasno falsifikovanje iza kojeg stoji zla namera s ciljem da se ocrne protivnici vlasti.

Sa novom neprijatnoću ove nedelje susreli su se i novinari TV N1 i Al Džazire – u petak im je zabranjen ulazak na otvaranje vetroparka firme iz Abu Dabija. Dopisnik Al Džazire Đorđe Kostić izjavio je da te novinarske ekipe nisu puštene na događaj zato što ambasador Ujedinjenih Arapskih Emirata u Beogradu to nije dozvolio, iako su se blagovremeno akreditovale. Dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio da je izašao sa svečane ceremonije otvaranja vetroparka „da pokaže poštovanje prema njima i da odgovori na svako pitanje“, NUNS je istakao da je „zaista nedopustivo što su nakon svega državni funkcioneri prisustvovali otvaranju vetroparka“, a UNS je zatražio izvinjenje televizijama.

Održana prva runda dijaloga predstavnika vlasti i dela opozicije

O radu medija ove nedelje govorilo se i u prvoj rundi dijaloga vlasti i dela opozicije, koja je održana u Skupštini Srbije uz posredovanje predstavnika Evropskog parlamenta.

Iz Skupštine je po okončanju sastanaka saopšteno da su razmotrena „četiri suštinska pitanja“ – mediji i uloga REM-a i RTS-a, finansiranje kampanja, obrazovanje glasača i transparentnost biračkog spiska, kao i prethodni predlozi za poboljšanje uslova za održavanje parlamentarnih izbora. U zajedničkoj izjavi predsednice Skupštine Maje Gojković i posrednika iz Evropskog parlamenta Кnuta Flekenštajna je međutim navedeno da nove inicijative ne rešavaju sve nedostatke, te da je pre narednog međustranačkog dijaloga zakazanog za sredinu novembra potrebno preduzeti nove korake za poboljšanje izbornih uslova.

Da li je došlo do poboljšanja izbornih uslova u Srbiji u novembru će proceniti misija OEBS-a, najavio je generalni sekretar te organizacije Tomas Greminger.

Suštinskog pomaka u dijalogu vlasti i opozicije praktično da nema jer na pregovorima učestvuje samo deo opozicije, dok i dalje sastanke lideri napuštaju, kao što je to ove nedelje uradio Boris Tadić, lider Socijaldemokratske stranke.

Kakav odnos, s druge strane, predstavnci vlasti imaju pokazuje izjava poslanika SNS-a Vladimira Đukanovića, koji je poručio da „niko ne može da shvati na šta se predstavnici opozicije žale“, iako je potpuno jasno da je izborna reforma neophodna.

CarGo krši zakon ili koristi njegove „rupe“?

Već dve nedelje traju blokade neke od glavnih ulica u Beogradu, a organizuju ih taksisti sa zahtevom da se kompanija CarGo registruje u skladu sa Zakonom o prevozu putnika u drumskom saobraćaju ili da joj u suprotnom država zabrani rad. Dok građani gube strpljenje zbog velikih gužvi – u Vladi nema saglasnosti oko toga da li kompanija CarGo krši zakon svojim poslovanjem ili koristi „rupe“ u njemu. Prvo je premijerka izjavila da „to što radi kompanija CarGo nije kršenje zakona, već apsolutno pronalaženje rupa o njemu“.

Usledilo je saopštenje Ministarstva saobraćaja saopštivši da u Zakonu o prevozu putnika u drumskom saobraćaju „nema rupa“ i da udruženje CarGo radi nelegalno, bez konkretnog spominjanja premijerkine izjave. I ministarka se potom lično oglasila, rekavši da ona nije u sukobu s premijerkom, ali je i ponovila da kompanije CarGo „radi na divlje i da između divljih taksista i nje nema razlike“.

Nakon što su taksisti najavili radikalizaciju protesta, oglasio se MUP ističući da nikome neće biti dozvoljeno da blokira auto-put.

Bez obzira na neslaganje, od ove nedelje premijerku i ministarku spaja pripadnost istoj političkoj stranci – SNS.

Ulaz RTS-a farbali i predstavnici Saveza Srbiju

I ove subote, održan je protest „Jedan od pet miliona“, a protiv organizatora protestaprethodne nedelje podnete su dve prijave.

Jednu je podnela Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Grada Beograda protiv osoba koja su „u subotu, 5. oktobra, oko 20 sati uništavala granitne kocke na Trgu Republike u Beogradu“, tako što su ih farbale, a drugu je podneo direktor RTS Dragan Bujošević protiv studenata koji su ulaz u zgradu javnog servisa ofarbali u ružičasto. RTS je potom saopštio da Bujošević “ne pokušava da uplaši pripadnike političkog pokreta 'Jedan od pet miliona', nego da samo radi ono što mu zakon nalaže.

Uprkos krivičnim prijavama, ulaz zgrade Radio televizije Srbije i ove subote bio je ofarban u ružičasto, a akciji su se pridružili i pojedini predstavnici stranaka okupljenih oko Saveza za Srbiju.