Danas pitamo: Zašto se predloženim ustavnim izmenama ostavlja mogućnost uticaja politike na pravosuđe?

Ministarstvo pravde objavilo je pre dva dana konačan tekst ustavnih amandmana o pravosuđu za koji tvrdi da je usaglašen sa preporukama Venecijanske komisije. Prema analizi novinara Insajdera međutim, predložena rešenja nisu usaglašena ni sa svim preporukama ovog savetodavnog tela Saveta Evrope, ali ni sa mišljenjima i merama u strateškim dokumentima koje je prethodna Vlada usvojila, a Evropska unija prihvatila.

Ilustracija: Ustav Srbije

Aprila 2016. Vlada Republike Srbije na čijem je čelu tada bio Aleksandar Vučić usvojila je Akcioni plan za poglavlje 23, sa nizom mera i budućih aktivnosti, a ovaj plan čije je sprovođenje neophodno za ulazak u EU, prihvatila je Evropska komisija.

Odgovor Ministarstva bez odgovora

Umesto odgovora na dva pitanja koje smo pitali u okviru rubrike Danas pitamo, a koja se odnose na izmene pojedinačnih članova ustavnih amandmana, Ministarstvo pravde redakciji Insajder dostavilo je šturo obaveštenje o tome kada se održava okrugli sto.

„Veliki okrugli sto, na koji su pozvani relevantni predstavnici pravosudnih institucija, organizacija civilnog društva, kao i međunarodnih institucija, na kom će biti detaljno predstavljeni objavljeni amandmani od strane Ministarstva pravde, biće održan u utorak, 18. septembra“ , navodi se u odgovorima Insajderu.

Kako su dodali, ovaj okrugli sto biće prilika da svi prisutni daju svoj stav i mišljenje povodom nacrta teksta.

„Okrugli sto biće otvoren za predstavnike medija“ , dodaje se u dopisu Ministarstva pravde.

Jedna od tački u okviru ovog plana bila je i ojačavanje uloge Visokog savet sudstva i Državnog veća tužilaca.

Konkretno, u tački 1.1.1. Akcionog plana za poglavlje 23 navodi se da je uloga Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca ojačana zbog toga što u njihovom sastavu ima najmanje 50% članova iz reda sudija, odnosno javnih tužilaca, izabranih od strane njihovih kolega.

To će se međutim promeniti, ukoliko se budu usvojile izmene Ustava kakve predlaže Ministarstvo pravde. Naime, prema njihovom predlogu u najvišem nezavisnom tužilačkom telu, tužioci koje biraju kolege, bili bi u manjini.

Ovakvo rešenje ranije je kritikovala i Venecijanska komisija u svom mišljenju na Ustavne amandmane o pravosuđu.

Ova komisija je tako saopštila da smatra da razloge za zabrinutost daje činjenica da u sastavu najvišeg nezavisnog tela sedi više članova koje bira Narodna Skupština, i da bi taj član trebalo promeniti kako bi se osigurao pluralizam u nezavisnim telima.

Uprkos ovom savetu Venecijanske komisije, ali i navodima iz Akcionog plana, Ministarstvo pravde je odlučilo da u konačnom tekstu ustavnih amandmana ostane pri svom, pa je konačno ustavno rešenje ministarstva to da sastav Visokog saveta tužilaca čini četiri tužioca koje biraju kolege, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna Skupština, vrhovni tužilac kojeg takođe bira Skupština i ministarka pravde. Ovo znači da je broj tužilaca koje bira struka i dalje ostao u manjini, imajući u vidu da je osim četiri istaknutih pravnika, tu i vrhovni tužilac koga bira Skupština i ministar pravde.

Upravo zbog toga, novinari redakcije Insajder danas pitaju Ministarstvo pravde:

Da li će Ministarstvo pravde promeniti član o sastavu Visokog saveta tužilaca imajući u vidu da se ne poklapa sa Akcionim planom za poglavlje 23?

Ukoliko Ministarstvo ne planira menjanje ovog člana, molimo Vas da nam pisanim putem obrazložite zašto resorno ministarstvo odstupa od deklarisane politike Vlade Srbije?

Inače, sastav Visokog saveta tužilaca samo je jedno od brojnih rešenja Ministarstva pravde na koje ukazuje struka. Podsetimo, polemika Ministarstva pravde, kao ovlašćenog predlagača izmena Ustava o pravosuđu i dela struke po pitanju ustavnih amandmana o pravosuđu traje već mesecima.

Pravosuđe, koje je posle mnogo godina po prvi put bilo jedinstveno zatražilo je povlačenje predloženih rešenja o promeni Ustava tvrdeći da rešenja ne doprinose depolitizaciji pravosuđa. Struka je zahtevala i sastavljanje novih amandmana koje bi pisala nova Radna grupa. Ovo je međutim, Ministarstvo pravde odbilo.

Umesto toga, tekst koji su sastavljali predstavnici Radne grupe Ministarstva pravde, čija imena javnost nikada nije saznala, prosleđen je Venecijanskoj komisiji, koja je, krajem juna objavila mišljenje o nacrtu Ustava i navela šest zamerki na predložena rešenja u ustavnim amandmanima uz sugestiju da budu promenjene.

I nakon mišljenja Venecijanske komisije, Ministarstvo pravde odlučilo je da pojedina kritikovana rešenja, uz kozmetičke promene, ostavi.