Da li stranke u kampanji vrata do vrata neovlašćeno koriste lične podatke? (VIDEO)

Ono što je obećavala svaka vlast, i podjednako napadala kada je bila u opoziciji tokom gotovo svakog izbornog procesa, bilo je sređivanje biračkih spiskova. Uprkos tvrdnji da nikad nisu bili ažurniji, do nedavno su u njima bile i osobe rođene u 19 i 20 veku. U međuvremenu, prema istraživanju Insajdera te osobe su izbrisane sa spiska. S druge strane, sa raspisivanjem izbora, stranački aktivisti otpočeli su kampanju od vrata do vrata, noseći spisak sa ličnim podacima za koje brojni građani tvrde da ih stranke neovlašćeno koriste.

Kampanja od vrata do vrata je dozvoljena, problem je da li stranke neovlašćeno koriste lične podatke građana u njoj. Dolazak stranačkih aktivista na vrata ponovo je aktuelizovna sa raspisivanjem izbora,  a zbog toga se jedan broj građana obratio Povereniku za zaštitu podataka sa tvrdnjama da aktivisti političkih stranaka neovlašćeno raspolažu njihovim podacima o ličnosti. To međutim nije dovoljno, jer postoji jasna procedura koja mora da se pokrene. Zlatko Petrović iz kancelarije Poverenika za Insajder objašnjava kako ona izgleda.

"Svaki građanin može da uputi svakoj poltičkoj stranci ili agenciji zahtev u kome trazi da mu se dostave informacija o tome koje podatke imaju, kako su ih dobili I da traži brisanje tih podataka. Ukoliko odgovor ne stigne u roku od 30 dana onda stičete uslov da podnesete tu takozvanu pritužbu Povereniku. Druga opcija je da pokrenete parničnu tuzbu kojom ćete ostvariti pravo na brisanje podataka", objašnjava Šetrović.

Anketari se po pravilu na vratima pojavljuju sa određenim spiskom - sa upisanim imenima, adresama, telefonima, a gotovo po pravilu i sa matičnim brojem.  Upravo ta činjenica izaziva sumnju da stranački aktivisti raspolažu podacima iz baza podataka različitih državnih institucija ali i preduzeća, koji ne bi smeli da im budu dostupni.

Programski direktor Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) Raša Nedeljkov za Insajder kaže da se ne može sa sigurnošću tvrditi sa kakvim spiskovima anketari stranaka idu u kampanju od vrata do vrata.

" Da li su to upravo izvodi iz biračkog spiska što je krivično delo neovlašćeno korišćenje jedne vrlo osetljive baze podataka, ili su to baze podataka nekih drugih državnih instituacija koje sadrže u sebi ime prezime, brojeve telefona adresu građana Republike Srbije. To je nešto što bi tužilaštvo moralo da ispituje", kaže Nedeljkov.

U takvim slučajevima međutim poverenik može da reaguje i po službenoj dužnosti. To je učinio nakon što su penzioneri u Srbiji dobili pisma zahvalnosti sa logom SNS-a a u ime predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Utvrđeno je da su podaci o penzionerima neovlašćeno dostavljeni Srpskoj naprednoj stranci iz PIO fonda. Krivična prijava je podneta protiv NN lica još krajem 2018, ali je taj slučaj do danas bez epilog.

Samo pojavljivanje stranačkih aktivista na vratima za mnoge je sporno, ali je činjenica da je takav vid političkog delovanja u Srbiji dozvoljen. Anketar ima pravo da pita za političko mišljenje, za koga ćete glasati i da li ćete izaći na izbore, a pravo svakog pojedinca je da na ta pitanja odgovori ili ne.  

" Kada vam dolaze na vrata, mislim da ne postoji nikakva prepreka, ne bi smela da postoji nikakava prepreka, da građanin kaže da ne želi da se izjašnjava o političkim stavovima na taj način i ne bi smeo  niko da ga ubeđuje u bilo šta drugo. Jer ako bilo ko koga ubeđuje da se izjasni o tome kakve su mu preference, da li će glasati ili neće glasati to je krivično delo ", objašnjava Nedeljkov.

Ono što je činjenica je da se ista matrica uporno ponavlja i ne kažnjava tokom svakog izbornog ciklusa u poslednjih desetak godina, uprkos  stalnim žalbama brojnih građana. Kao jedno od rešenja, kako naši sagovornici navode, moglo je da bude donošenje Zakona o kampanji od vrata do vrata. To međutim očito nije bilo u interesu nijedne vlasti.