Nedimović za Insajder o obaranju odluke o dodeli zemljišta nemačkoj kompaniji: Tenis je u mesnoj industriji kao Ajaks u fudbalu

Dolazak nemačke kompanije Tenis u Srbiju najavljuje se i odlaže već godinama, a dosad nije potpisan ni ugovor između Srbije i ove kompanije. Državna komisija za dodelu zemljišta u zakup na 30 godina Tenisu je odobrila ukupno 5.000 hektara u Zrenjaninu i Kikindi, ali je Upravni sud u Novom Sadu odluku o dodeli zemljišta u Zrenjaninu u zakup na 30 godina – oborio. Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović odgovarajući na pitanja Insajdera o tome kako je moguće da je Upravni sud u Novom Sadu oborio odluku o dodeli zakupa 2.500 hektara zemljišta nemačkoj firmi Tenis koju je donela Vladina Komisija, izjavio je da će Ministarstvo poljoprivrede odluku poštovati, ali i da se čeka konačna odluka. On je rekao da Vlada nije potpisala ugovor s Tenisom, ali jeste odobrila odlaganje početka njihove prve investicije na lokaciji u Kikindi do 1. novembra 2019. godine. Prema njegovim rečima, u kapacitet Tenisa da sprovede investiciju ne treba sumnjati, jer su oni u mesnoj industriji ono što su Ajaks i Totenhem“ u svetskom fudbalu.

Branislav Nedimović

„Što se tiče Kikinde tu nismo imali nikakvih problema, što se tiče grada Zrenjanina imali smo određene žalbe i tu je postupak u toku. Ako bih se upuštao u ono sto piše unutra, rekli biste da ne poštujem odluke suda i da se mešam u rad sudstva, a smatram da ćete vi kao medij koji to poštujete, biti na istoj liniji kao i ja. Ministarstvo će poštovati svaku odluku pravosudnih organa zbog toga što je ovo demokratsko društvo zasnovano na vladavini prava“, kaže Nedimović za Insajder.

On je dodao da u kompetencije Tenisa da sprovede investiciju niko ne treba da sumnja, jer su oni u mesnoj industriji na nivou najvećih svetskih fudbalskih klubova.

“Oni imaju obavezu da otpočnu sa realizacijom prve investicije u Kikindi od 1. novembra 2019. Podneli su aplikaciju Vladinoj Komisiji koja odlučuje o tome, Vlada je to odobrila, i to je išlo na jedinicu lokalne samouprave, pošto tako ide procedura. Ugovor još nije potpisan iz prostog razloga zato što čekamo da se okonča ova procedura vezano za Zrenjanin. Gledali ste preksinoć utakmicu između Ajaksa i Totenhema… znate kako, ono što je Ajaks, Totenhem, što je Barselona, što je Juventus, ili bilo ko drugi u svetskom fudbalu, to je Tenis u mesnoj industriji“, kaže ministar poljoprivrede za Insajder.

Upravni sud u Novom Sadu oborio dodelu zakupa u Zrenjaninu

Podsetimo, odlukom državne Komisije za davanje zemljišta u zakup na 30 godina, firmi Tenis invest d.oo, koju je nemački Tenis osnovao još 2015. godine, dodeljeno je u zakup oko 2,5 hiljada hektara zemljišta u Zrenjaninu. Međutim, Upravni sud u Novom Sadu presudio je krajem januara ove godine da je takva odluka bila suprotna zakonu, odnosno da nisu poštovani kriterijumi konkursa za dodelu zemljišta u zakup na 30 godina.

Kako se navodi u odluci, sud je uvažio kritike Saveza udruženja poljoprivrednika Banata da firma „Tenis Invest“ d.o.o, da ta firma nema prepoznatljivost na tržištu, reference i kapacitete za realizaciju ovakvih investicionih projekata, kao i da joj je sedište van teritorije jedinica lokalne samouprave u kojoj se zemljište dodeljuje.

Upravni sud je presudio i da Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu u ponovnom postupku donese novu odluku poštujući činjenice i zakon - međutim, to se još nije dogodilo iako je presuda doneta pre više od tri meseca.

Ovakvu odluku o dodeli zemljišta u Zrenjaninu firmi Tenis u zakup na 30 godina po javnom pozivu, donela je državna Komisija koju čine ministri poljoprivrede, finansija i privrede, kao i pomoćnici ministara.

Predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut kaže za Insajder da očekuje da će Upravni sud u narednoj presudi naložiti Pokrajinskom sekretarijatu da obori odluku o zakupu. On ističe i da bi Vladina Komisija trebalo da snosi deo odgovornosti za ovakvu odluku.

“Smatramo da bi bilo moralno i pošteno da političari i komisije koje su učestvovale u dodeli i davali preporuku snose odgovornost za svoje postupke koje su i proizvele ovakvu presudu Upravnog suda“, naveo je Kleut.

Investicija između obećanja i realnosti

Priče o dolasku Tenisa u Srbiju traju od decembra 2014, a Vlada Srbije je u aprilu 2015. s nemačkim investitorom potpisala i pravno neobavezujući Memorandum o razumevanju koji opisuje projekat ulaganja u Srbiju.

U Memorandumu se navodi da je Tenis zainteresovan za izgradnju do 20 tehnološki najsavremenijih farmi svinja u Srbiji, dok će investicija po svakoj farmi iznositi približno 21 milion evra.

Aleksandar Vučić, sadašnji predsednik, a tadašnji premijer, nakon potpisivanja memoranduma je izjavio da će investicije nemačke kompanije u Srbiji biti oko 420 miliona evra, kao i da će u prvoj investicionoj fazi biti 700 do 800.000 svinja.

Međutim, prema dokumentima u koje su novinari Insajdera imali uvid, vrednost investicije, ali i broj zaposlenih na koje se Tenis obavezao, bar prema prvim planovima, biće mnogo manja od onoga što su obećavali srpski zvaničnici. Prema planu investicija u koji su novinari Insajdera imali uvid, na pet lokacija za koje se Tenis prijavio na javnom pozivu za zakup državnog zemljišta, planirano je tek 250 „novootvorenih radnih mesta“.

Takođe, ukupna vrednost investicije za ovih pet lokacija je 100 miliona evra, što je četiri puta manje od onoga što se navodi u pravno neobavezujućem Memorandumu o razumevanju koji opisuje projekat ulaganja Tenisa u Srbiju, a koji je srpska vlada potpisala s nemačkim investitorom.

Novinari Insajdera su došli i do procene Ministarstva poljoprivrede o očekivanoj dobiti za sve investicije koje je Komisija odobrila. Na osnovu podataka iz dokumenta proizilazi da je očekivana dobit od investicije nemačkog Tenisa čak 30 odsto manja od planiranog proseka.

Naime, kako se navodi, prosečna očekivana direktna budžetska zarada po hektaru od investicionih projekata koji su dobili saglasnost državne Komisije, iznosi oko 1.000 evra. Istovremeno, procena Komisije je da će država godišnje u Kikindi od Tenisa dobiti 732 evra po hektaru, a u Zrenjaninu - 708 evra.

„Tenisov zakon“ i priprema terena

Prema analizi Insajdera, od potpisivanja pravno neobavezujućeg Memoranduma 2015. zakonodavstvo Srbije se praktično prilagođava potrebama nemačkog investitora.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu donet 2015. investitorima je omogućio da bez licitacija uzmu u zakup poljoprivredno zemljište u državnoj svojini na period od 30 godina. Stručna javnost i udruženja poljoprivrednika oštro su kritikovali zakon, optužujući Vladu da je sadržaj Zakona pisan direktno zbog investicije nemačke kompanije.

Konačno, sve prepreke za investiciju Tenisa otklonjene su upravo nakon raspisivanja javnog poziva za zakup državnog zemljišta na 30 godina za investitore u stočarstvu.

O tome kome će po pravu prvenstva i povlašćenim uslovima, a na ime ulaganja u prehrambeno-prerađivačku proizvodnju, biti dato na korišćenje državno poljoprivredno zemljište u narednih 30 godina, odlučuje Komisija za davanje saglasnosti. Komisija ima diskreciono pravo da odluči koji investitor će dobiti pravo zakupa, dok lokalna samouprava daje saglasnost na odluku Komisije.

Međutim, ono što se postavlja kao pitanje jeste da li se ona vodi stručnim ili političkim argumentima s obzirom na to da Komisiju čine uglavnom političke figure tj. ministri i pomoćnici ministara. Naime, odluku o tome ko će dobiti pravo zakupa donose ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, ministar finansija Dušan Vujović, ministar privrede Goran Knežević, posebni savetnik ministra poljoprivrede i zaštite životne sredine Dragan Milić, i Nenad Katanić, vršilac dužnosti pomoćnika ministra poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Ministar Branislav Nedimović je, gostujući prošle godine u Insajder debate, negirao da nemačka kompanija ima privilegije, kao i da je zakonodavstvo Srbije prilagođeno za Tenis, ističući da su to „priče za malu decu“.

Gostujući u istoj emisiji, poslanik DS i bivši pokrajinski sekretar za poljoprivredu Goran Ješić, izjavio je da je zakon očigledno „nacrtan za Tenis“, jer nema potrebe davati toliko zemljište za prerađivačku industriju, kada se po već postojećim zakonima može uzeti zakup za poljoprivrednu proizvodnju.

Izvor: Insajder