Prethodna vlast ostavila dug oko 400 miliona, a ne 1,2 milijarde evra koliko je tvrdio Siniša Mali

Ministar finansija Dušan Vujović stavio je tačku na polemiku između gradonačelnika Beograda Siniše Malog i Fiskalnog saveta oko toga koja je metodologija izračunavanja duga Beograda ispravna, prilikom obračuna koliko je aktuelna vlast nasledila od bivše. Fiskalni savet je u pravu – zaključio je Vujović, a to znači da je dug tri puta manji od onog koji je prvi čovek prestonice izračunao i predočio javnosti.

Naime, Siniša Mali, inače ekonomista po struci, u izračunavanju nasleđenog duga Beograda i ušteda koje je aktuelana vlast ostvarila, primenio je sopstvenu matematiku, odnosno metodologiju. Ona je, kako smo saznali od ministra finansija Dušana Vujovića, potpuno nepriznatu i nepoznata  u međunarodnim okvirima.

Ministar je objasnio da postoji samo jedna priznata međunarodna formula obračuna duga, da oko toga nema dileme i da drugačiju metodologiju niko ne bi priznao.

O svemu ovome međutim ministar finansija se nije izjasnio pre dva meseca, kada se vodila oštra polemika između gradonačelnika i predsednika Fiskalnog saveta Pavla Petrovića.

Polemika o dugu Beograda i metodogoliji

Krajem septembra, Siniša Mali je izjavio da je „ukupan dug, koji već tri godine vraćaju građani Beograda, koji svi mi vraćamo, koji nam je ostavio Dragan Đilas milijardu i 118 miliona evra"

Bivši gradonačelnik Đilas je potom izjavio da je ta suma nekoliko puta manja, oko 380 miliona evra, a do sličnog iznosa od oko 400 miliona došao je i Fiskalni savet .

U polemiku se uključio i gradski menadžer Goran Vesić koji je takođe rekao da je dug koji je uprava čiji je deo zatekla iznosila 1,2 milijrde evra i da „Ðilasa stvarno treba da bude sramota kada priča o dugu koji je ostavio u Beogradu“.  

I predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u septembru ove godine gostujući na RTS-u naveo da je dug Beograda „bio nekada 1,12 milijardi evra".

I pored vrlo jasnih primera i objašnjenja Fiskalnog saveta kako se računa dug i izveštaja Uprave za javni dug Ministarstva finansija, Siniša Mali nije odustajao od svoje računice.

„Kada saberete sve ono što je on (Đilas) ostavio kao dug Grada, dug opština i dug javnih preduzeća... Obaveze po osnovu kredita, glavnica plus kamata" , objašnjavao je tada Mali uz opasku da njega ne zanima to što drugi ne računaju  ukupne kamate na kredite u javni dug .

"Da li ga neki Fiskalni savet računa ili ne računa, potpuno mi je irelevantno, ja ga računam", rekao je tada.

Prema njegovoje posebnoj matematičkoj računici dug grada  Beograda je smanjen za 570 miliona, dok je po računici Fiskalnog saveta, dug smanjen za najviše sto miliona evra - što je oko pet puta manje.

Članovi Fiskalnog saveta su tada objasnili da metodologija ne može da se određuje proizvoljno kako kome odgovara I da bi u slučaju da se formula Siniše Malog primeni na Republiku,  dug države bio preko 40 milijardi evra, odnosno preko 100 odsto BDP-a.

Nekoliko meseci kasnije, ministar finansija konačno je presudio – u pravu je Fiskalni savet. 

Izvor: Insajder