Slučaj Taton – posledica povlačenja države pred huliganima (VIDEO)

Brutalno stradanje francuskog navijača Brisa Tatona u centru Beograda 2009. godine bila je samo posledica višegodišnjeg sistema u kome se pred hordama huligana povlače svi - od medija, preko uprave klubova, do političara. Tek tada, predstavnici vlasti najavili su oštru i ozbiljnu borbu protiv ekstremista i huligana koja se na kraju svela na odbačenu inicijativu Republičkog javnog tužioca za zabranu navijačkih grupa i desničarskih organizacija. 

Bris Taton - ilustracija

Nekoliko godina kasnije, s funkcije premijera sadašnji predsednik Aleksandar Vučić praktično je potvrdio nemoć države pred huliganima rekavši da nema snage za obračun s njima jer je za to potreban društveni konsezus.

Dugogodišnje istraživanje Insajdera, međutim, pokazalo je da za rešavanje problema huligana nisu potrebne nikakve inicijative niti konsenzusi već samo da nadležni počnu da primenjuju donete zakone.

Kako je otkrio Insajder 2009, protiv pojedinaca iz navijačkih grupa policija je podnela više od sto krivičnih prijava za brojna krivična dela. Ove prijave ili su odbacivane ili su postupci trajali godinama, a osumnjičeni da su počinili krivična dela uglavnom su godinama ostajali na slobodi i nastavljali da čine nova i sve teža krivična dela. Tako se u septembru 2009. godine dogodio i slučaj Taton.

Gotovo deceniju kasnije, međutim, sudski postupak još nije završen, a jedan od organizatora napada Dejan Puzigaća prošle nedelje dobio je prvostepenu presudu - zatvorsku kaznu nešto malo višu od minimalne.