Vlada već tri godine javnosti ne polaže račune kako troši novac svih građana

Dokument na osnovu kojeg bi se tačno znalo koliko je i na šta svako ministarstvo u prethodnoj godini trošilo novac svih građana nedostupan je javnosti već tri godine jer Vlada Srbije uporno ignoriše zakonsku obavezu da završni račun o budžetu usvoji. Na ovaj način, ukinut je još jedan mehanizam kontrole trošenja novca iz državne kase, a građanima poručeno da nemaju pravo na informaciju o tome na koji način je vlast, u njihovo ime, raspolagala njihovim novcem.

Dok u parlamentu trenutno traje rasprava o jednom od najvažnijih zakona jedne države - Predlogu zakona o budžetu za sledeću godinu, odgovora na pitanje kako se budžetom raspolagalo prethodne godine nema. A nema ga jer, iako je po zakonu i Ustavu dužna, Vlada već tri godine predlog završnog računa budžeta nije usvojila i dostavila Skupštini Srbije.

Ovo znači da zakon ne krši samo Skupština koja zakon o završnom računu nije usvojila od 2002. već ga već tri godine krši i Vlada Srbije. Naime, čak iako se o završnom računu nije izjašnjavao parlament, on je nakon što ga usvoji Vlada postajao javni dokument u koji svi mogu da imaju uvid.

Na ovu činjenicu podsetio je nedavno i predsednik Fiskalnog saveta Srbije Pavle Petrović.

Pitanje dana: Zašto Vlada, suprotno zakonu, već tri godine ne usvaja završni račun budžeta?

Kako je naveo, zakonska obaveza usvajanja Zakona o završnom računu nije se poštovala od 2002. godine, ali je taj dokument bar bio dostavljan Skupštini Srbije sve do 2014. godine. 

„Na taj način je taj dokument bio javan, odnosno dostupan javnosti. Od 2015. se prekinulo sa tom praksom, i od tada ne znamo kako je svako Ministarstvo pojedinačno potrošilo novac" , rekao je Petrović.

Osim toga, kako je dodao, javni uvid u dokument o izvršenju budžeta je još važniji imajući u vidu da se od 2016. godine fond za tekuće budžetske rezerve povećao čak četiri puta. Reč je o sredstvima koja Vlada može da raspoređuje mimo usvojenog budžeta.

„To će i u 2019. biti oko 50 milijardi dinara i taj novac će se iz tekućih budžetskih rezervi raspoređivati bez rebalansa budžeta. Od kada nema rebalansa, a novac se dodeljuje iz budžetskih rezervi, mi ne znamo koliko je ko stvarno potrošio. Time je dodatno umanjenja transparentnost trošenja budžetskih sredstava" , upozorio je predsednik Fiskalnog saveta.

Da Vlada 2015. i 2016. poslanicima nije dostavljala završni račun budžeta, što praktično znači da ga nije ni usvajala, potvrdili su i šefovi poslaničkih grupa Srpske napredne stranke i Demokratske stranke za Insajder sredinom ove godine.

Šef SNS-a Aleksandar Martinović rekao je da je ubeđen da će se završni račun za 2017. godinu pronaći pred poslanicima, a na pitanje zašto on, kao šef najbrojnije poslaničke grupe nije zatražio da se na dnevni red stavi završni račun budžeta Republike Srbije je rekao „A šta ste Vi, BIA, OZNA, UDBA?“.

Već je kraj 2018, a završni račun za prethodnu godinu, uprkos uveravanju Martinovića, nije se našao ni pred poslanicima, ministrima, pa ni građanima. Kako je ovo moguće i šta će učiniti da vlast javnosti predoči kako je koristila budžetski novac jedno je od pitanja na koje, od Martinovića, nismo dobili odgovor jer se nije javljao na pozive novinara redakcije Insajder.

Budžetske rezerve se koriste bez jasnih kriterijuma i netransparentno

Osim polaganja računa o tome kako je koje ministarstvo trošilo novac svih građana u prethodnoj godini završni račun mogao bi da pruži informacije i o tome na koji način je Vlada raspolagala budžetskom rezervom jer po zakonu uz završni račun obavezna da dostavi i izveštaj o korišćenju sredstava budžetske rezerve. Upravo budžetske rezerve predstavljaju još jedan vid korišćenja novca svih građana bez adekvatne kontrole, o čemu je Insajder u nekoliko navrata pisao.

Kako smo objavili, budžetske rezerve već godinama predstavljaju svojevrsan izvor sredstava koja se dele za različite namene lokalnim samoupravama uprkos činjenici da svi gradovi i opštine dobijaju sredstva koja su im opredeljena godišnjim budžetom.

Nikada građanima nije objašnjeno ni po kojim kriterijumima, niti za koje namene se ovaj novac iz centralnog budžeta stavlja na raspolaganje lokalnim samoupravama, što otvara prostor za brojne zloupotrebe.

Razlog je, kako već duže vreme upozorava Fiskalni savet, to što novac dobijen iz tekuće budžetske rezerve lokalne samouprave mogu da troše bez saglasnosti gradske skupštine i informisanja javnosti.

Tako je Fiskalni savet pronašao da su pojedine lokalne samouprave novac dobijen preko rezerve davale lokalnim sportskim klubovima ili su se čak plaćali sumnjivi tenderi izgradnje sportskih hala i bazena.

Uprkos upozorenjima Fiskalnog saveta, međutim, Vlada Srbije nikada nije prestala sa ovom praksom, a na nedavno Pitanje dana redakcije Insajder Zašto Vlada Srbije nastavlja sa praksom dodeljivanja sredstava iz budžetskih rezervi lokalnim samoupravama bez jasnih kriterijuma i netransparentno, odgovor nikada nije stigao.