Zaključak Vlade potvrđuje: Grad se zbog koncesije bez naknade odrekao parkinga i garaže na Aerodromu Nikola Tesla

Zaključak Vlade Srbije od 22. februara, koji su novinari Insajdera tražili od Vlade, potvrđuje da je zbog Ugovora o koncesiji Aerodroma Nikola Tesla, Grad Beograd na Republiku Srbiju bez naknade preneo garažu i parking oko Aerodroma. To znači da će, umesto gradskog javnog preduzeća Parking servis, od jeseni parkingom i garažom upravljati i od njih prihodovati novi koncesionar - francuska kompanija Vansi. Ključna pitanja u vezi sa koncesijom ostaju, međutim, bez odgovora do septembra, za kada je najavljena primopredaja Aerodroma sa koncesionarom, kao i objavljivanje kompletne dokumentacije u vezi sa ovim poslom.

Aerodrom "Nikola Tesla" Beograd. Foto Srđan Ilić

Zaključak Vlade o prenošenju vlasništva nad garažom i parkingom prvo sa Grada na Republike, pa sa Republike na Aerodrom, donet je neposredno pre potpisivanja ugovora o koncesiji, a mesec dana nakon odluke da će to biti kompanija iz Francuske.

Prema Zaključku Vlade u koji je Insajder imao uvid, rukovodstvo državnog Aerodroma Nikola Tesla je 2. februara ove godine pred Republičkom direkcijom za imovinu pokrenulo postupak prenosa prava svojine garaže i parkinga kod aerodroma sa Grada Beograda u svojinu Republike Srbije.

Desetak dana nakon toga, gradonačelnik Beograda Siniša Mali donosi rešenje kojim se, bez ikakve naknade, prenosi pravo svojine sa Grada na Republiku Srbiju, da bi konačno prenošenje prava vlasništva ovih parkirališta oko aerodroma, Vlada potvrdila i Zaključkom od 22. februara.

Kao razlog za donošenje ove odluke, kako se može videti iz obrazloženja Zaključka Vlade, je sprovođenje postupka koncesije.

„U konkretnom slučaju radi se o infrastrukturnim objektima od značaja za funkcionisanje aerodroma i sprovođenje postupka koncesije, odnosno traženi prenos svojine sa Grada na Republiku Srbiju predstavlja bitno pitanje u smislu rešavanja prethodnih uslova vezanih za imovinsko-pravna pitanja koja utiču na uspešnost realizacije preuzetih obaveza Republike Srbije i AD Aerodroma Nikola Tesla Beograd kao javnog tela u postupku davanja koncesije“ , navodi se u Zaključku Vlade. 

Kompanija "Vensi" upravlja sa 35 aerodroma u sedam država, na tri kontitenta – 12 u Francuskoj, deset u Portugaliji, šest u Dominikanskoj republici, tri u Kambodži, dva u Japanu i po jednim u Čileu i Brazilu.

Osim kompanije "Vensi erports", za koncesiju Aerodroma Nikola Tesla ranije s u stigle ponude i tri konzorcijuma: švajcarsko-francuskog, indijsko-grčkog i južnokorejsko-tursko-kiparskog.

Sedam dana kasnije, Vlada donosi novi Zaključak da se garaža i parking unesu kao nenovčani ulog Republike Srbije u privredno društvo AD Aerodrom Nikola Tesla zbog, kako se navodi, povećanja osnovnog kapitala te državne kompanije nenovčanim uslovima.

Informaciju da je Aerodrom Nikola Tesla Beograd preuzeo upravljanje garažom i svim parkiralištima na njegovom tlu objavio je nedavno portal aviatica.rs. Beogradski aerodrom je odgovarajući na pitanje ovog portala naveo da je sve ovo urađeno na osnovu Zaključka Vlade, koji su novinari Insajdera u međuvremenu tražili i dobili od Vlade Srbije.

Ugovor tajna, predstavnici vlasti uveravaju da je to "sjajan posao"

Predstavnici Vlade Srbije i francuska korporacija "Vansi erports" potpisali su Ugovor o koncesiji beogradskog aerodroma na 25 godina 22. marta ove godine. I pre potpisivanja, predstavnici vlasti početkom godine saopštili su da je ova francuska kompanija dala najpovoljniju ponudu.

Aerodromu nedavno dodato i 28 parcela

Televizija N1 objavila je nedavno da je Vlada Srbije imovinu beogradskog aerodroma uvećala i za 28 parcela koje vrede oko 180 miliona dinara. Ovo prebacivanje parcela usledilo je pre potpisivanja ugovora o koncesiji. Za razliku od slučaja sa parkingom i garažom gde se u Zaključku Vlade eksplicitno navodi da je ovo prebacuje izvršeno zbog koncesije, predsednica Vlade tada je u odgovoru N1 navela da u tome nema ničeg spornog i da bi zemljište bilo preneto i da nije bilo koncesije.

Ugovor o koncesiji na 25 godina obuhvata finansiranje, upravljanje infrastrukturom aerodroma, održavanje, razvoj kroz izgradnju i rekonstrukciju i dalju modernizaciju aerodroma.

Kada se saberu svi elementi iz izjava predstavnika vlasti, očekuje se da Srbija u narednih 25 godina dobije oko 1.5 milijardi evra, pri čemu će prvih 501 milion evra biti uplaćeno odmah kao jednokratna koncesiona naknada.

Tokom perioda trajanja koncesije predviđeno je plaćanje godišnje koncesione naknade, a najavljuje se ukupno 220 miliona evra tokom 25 godina. Koncesionari su se obavezali i da će tokom istog perioda investirati 732 miliona evra na samom aerodromu.

Predstavnici vlasti međutim nisu tako transparentni kada se govori o tome čega se koncesijom država odriče.   

Dijametralno suprotne tvrdnje iznosili su predstavnici vlasti kada se postavilo pitanje da li će koncesija za beogradski aerodrom ograničavati razvoj ostalih aerodroma u zemlji. Poslednjih dana postavlja se i pitanje da li je i koliko uvećavana imovina beogradskog aerodroma neposredno pre davanja pod koncesiju. 

Sa druge strane, predstavnici vlasti najavljuju višestruku korist od koncesionog ugovora, a pre svega povećanje broja putnika i profita.

Odgovor na pitanje da li je koncesija zaista najbolji način da se dalje razvija beogradski aerodrom mogli bi da daju dokumenti u vezi sa koncesijom za Aerodrom "Nikola Tesla“ kao i studija koja bi pokazala zbog čega se uopšte ide u koncesiju.

Većinu ovih dokumenata međutim predstavnici vlasti odbijaju da dostave javnosti, a Vladu Srbije je zbog toga Upravnom sudu tužila organizacija Transparentnost Srbije.

Najnovije obećanje da će se tražena dokumentacija objaviti dala je prošlog meseca ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović. Ona je saopštila da će ugovor o koncesiji za beogradski aerodrom biti objavljen kada se završi primopredaja sa koncesionarom, što se očekuje u septembru.

Šta je koncesija?

Koncesija je pravo korišćenja državnog prirodnog bogatstva ili opšteg dobra koje je već u upotrebi kao i obavljanja delatnosti od opšteg interesa koje država (grad, opština) ustupa domaćem ili stranom licu na određeno vreme, pod dogovorenim uslovima uz plaćanje koncesione (uvek novčane) naknade.

Ta naknada za ustupljeno pravo se plaća jednokratno pri zaključivanju ugovora o koncesiji. Ali i dodatno, putem godišnje naknade za korišćenje i traje svake godine trajanja koncesionog ugovora.

Mina Milanović