Bivši britanski ambasador u Srbiji svedoči u Hagu: Jovica Stanišić je bio tajni agent CIA

Bivši ambasador Velike Britanije u Srbiji ser Ajvor Roberts rekao je danas pred međunarodnim sudom u Hagu da je nekadašnji šef Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Jovica Stanišić bio “tajni agent Centralne obaveštajne agencije (CIA)” Sjedinjenih Američkih Država.

Stanišić i SImatović

Na suđenju Stanišiću i operativcu SDB Srbije Franku Simatoviću-Frenkiju, optuženim za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj i BiH, ambasador Roberts je, kao svedok Stanišićeve odbrane, sugerisao da je pouzdana informacija da je Stanišić bio “tajni agent CIA”, koju je objavio 2016. u svojoj knjizi “Razgovori s Miloševićem”.

Na pitanje tužioca Daglasa Stringera o poreklu i zasnovanosti te informacije, Roberts je odgovorio da mu britanska vlada “nije dozvolila da govori o tim stvarima” i da je nedavno upozoren da mora poštovati zakon o službenoj tajni.

Podsećajući da je zvanični London odobrio sadržaj ambasadorove knjige pre nego što je ona objavljena, tužilac Stringer je pitao da li je ta “informacija pouzdana”, na šta je svedok uzvratio: “Vi prosudite”.

“Hoćete li da kažete da se ne smemo osloniti na tu informaciju”, insistirao je tužilac. “Ja bih se, sasvim sigurno, oslonio na sve što piše u knjizi”, odgovorio je Roberts, koji je u Beogradu službovao od 1994. do 1997.

Upitan “šta je britanska vlada znala o Stanišiću”, svedok je rekao da “ne želi da ulazi u to”, budući da je uslov za njegovo svedočenje bio da ne bude pitan o “prikupljanju obaveštajnih podataka”.

Roberts je, međutim, rekao da je Stanišić bio “zastrašujući šef tajne policije” tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića.

“Stanišić je znao gde su tela zakopana”, rekao je Roberts, ne precizirajući da li koristi stilsku figuru za tajnu u engleskom jeziku ili misli doslovno.

Naglasio je da je Stanišić “ukoliko bi bio primoran, mogao otkriti po Miloševića izuzetno neugodne stvari”, ali je odbio da detaljnije obrazloži, pozivajući se na instrukcije Forin ofisa.

Kao dokaz za Stanišićevu moć i bliskost s Miloševićem, Roberts je ispričao šta mu je predsednik Srbije rekao 1995. tokom krize koju su izazvali bosanski Srbi uzimanjem pripadnika Unprofor za taoce.

“Milošević mi je rekao: 'Stanišić (koga je poslao u Republiku Srpsku) će reći Radovanu Karadžiću da ću ga ubiti, ako ne oslobodi taoce. Karadžić zna da to mogu da uradim'”, posvedočio je britanski diplomata, dodajući da je Stanišić imao moć da tu poruku prenese.

Od kraja 1993, kada je vođstvo Republike Srpske, uprkos insistiranju Srbije, odbilo da prihvati Vens-Ovenov mirovni plan, Milošević je, po Robertsu, smatrao Karadžića “svojim Frankenštajnom” koji se otrgao kontroli.

“Na ovaj ili onaj način, Milošević je od 1994. zato pokušavao da ukloni Karadžića”, naveo je on.

Na pitanje tužioca da li je Stanišić pomogao Miloševiću da stvori srpske “državice u Hrvatskoj i BiH”, svedok je rekao da “pretpostavlja” da je tako.

Jovica Stanišić je i posle 5. oktobra, prema mnogim svedočenjima, bio čovek koji je kontrolisao delove Službe. Još tada za Stanišića se interesuju istražitelji Haškog tribunala, a kasnije brojne policijske istrage ukazivale su na to da je bivši šef Državne bezbednosti Jovica Stanišić povezan između ostalog i sa iznošenjem novca na Kipar i švercom cigareta. Njegova imovina meri se, prema nekim svedočenjima, stotinama hiljada evra. 

“Milošević je nacionalizam koristio za učvršćivanje moći nad Srbima”

Roberts je rekao da je od “obaveštajnih izvora” dobio informaciju da je Željko Ražnatović-Arkan “radio za srpsku tajnu policiju”. Po optužnici, Arkanova paravojska je, kao jedinica SDB Srbije, počinila mnoge zločine u Hrvatskoj i BiH.

Ambasador je kao “verovatno tačnu” prihvatio sugestiju tužioca Stringera da je Milošević 1991-92 “prihvatio etničko čišćenje” koje su počinile srpske snage u Hrvatskoj i BiH.

Po Robertsovom tumačenju, Milošević to nije činio iz “nacionalističkih” pobuda, već je srpski nacionalizam koristio “cinično”, kao sredstvo za učvršćivanje svoje moći nad Srbima, ne samo u Srbiji, nego i van nje.

Za ratne zločine, Milošević je redovno okrivljavao “mali broj paravojski”, ali nije odgovarao na Robertsovo pitanje “ko ih je opremio, obučio i poslao na ratište”.

“Milošević je siguno bio uključen u omogućavanje svega toga”, rekao je svedok, uz opasku da su Arkanove aktivnosti 1994. počele da izazivaju “ozbiljnu Miloševićevu zabrinutost”.

Roberts je potvrdio da se Milošević do 1993. u Hrvatskoj i BiH ponašao kao “piroman”, raspirujući vatru sukoba, a potom kao “vatrogasac” koji je podržavao medjunarodne napore za okončanje rata.

Britanski diplomata je Miloševića nazvao “glavnim inžinjerom raspada Jugoslavije”, koji je izazvao plamene nacionalizma u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, kao i stvaranje Oslobodilačke vojske Kosova.

Roberts će svedočenje nastaviti sutra.

Stanišić na privremenoj slobodi do kraja oktobra

Jovici Stanišiću sudi se za zločine u Hrvatskoj i BiH počinjene od  1991-95, a Mehanizam u Hagu odlučio je da bude do kraja oktobra na privremenoj slobodi.

Stanišić je na privremenu slobodu zbog bolesti pušten u leto 2017, odmah pošto je počelo ponovljeno suđenje.

U odluci iz aprila raspravno veće predsedavajućeg Bartona Hola navelo da je, po nalazima lekara, Stanišić “privremeno nesposoban da putuje”. Prema lekarskim izveštajima, Stanišić bi mogao biti sposoban za povratak u Hag posle dodatnih terapija i “kada se u dovoljnoj meri oporavi od izvesnih medicinskih problema”.

Stanišića i Simatovića uhapsile su i u Hag izručile vlasti Srbije na proleće 2003, neposredno posle ubistva premijera  Srbije Zorana Đinđića.

Posle prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspelog pokušaja, počelo 2009, prvostepeno veće Haškog tribunala oslobodilo je 29. maja 2013. Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.

Međutim, Apelaciono veće Tribunala usvojilo je 15. decembra 2015. ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo, poništavajući oslobađajuću presudu i nalažući da proces bude ponovljen.

Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije.

Na čelu zločinačkog udruženja bio je, prema rečima tužilaca, tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević.

Insajder se bavio radom bezbednosnih službi u serijalu “Službena tajna”.

Izvor: Beta, Insajder