Đurić o kamerama za Zvečan: Pitajte nadležne zašto je tajna nabavka (VIDEO)

Marko Đurić, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju nije danas dao direktan odgovor na pitanje Insajdera zašto nije skinuta oznaka tajnosti s dokumenata o uspostavljanju video nadzora u opštini Zvečan.

Đurić nas je uputio na nadležne institucije, a oznaku tajnosti stavila je Vlada Srbije 2012, u vreme kada je direktor Kancelarije bio Aleksandar Vulin.

Tada je, naime, odobrena i unapred plaćena ugradnja sistema za video nadzor u opštini Zvečan na Kosovu. Ovu nabavku je Agencija za borbu protiv korupcije pomenula u izveštaju koji je prosledila Tužilaštvu za organizovani kriminal kada je zatražila da se ispita poreklo novca za kupovinu stana aktuelnog ministra odbrane Aleksandra Vulina.

Taj posao vredan oko 900.000 evra dobila je privatna firma DBS Konsel iz Beograda, vlasnika Uroša Čubrilovića. Detalje ove nabavke, iako su plaćene iz republičkog budžeta, Vlada Srbije skoro šest godina drži pod oznakom strogo poverljivo.

Đurić danas čak nije sa sigurnošću mogao da odgovori na pitanje da li su na kraju kamere ugrađene, već je rekao da misli da je „neki sistem“ video nadzora završen.

Na konstataciju da je Anketni odbor Skupštine Srbije potvrdio istraživanja Insajdera da su upravo tajni ugovori služili kao mehanizam za izvlačenje para iz budžeta pod izgovorom pomoći Srbima na Kosovu i pitanje kakvi su koraci preduzete zarad kontrole novca, Đurić je rekao da "misli da je rad naših institucija dragocen" i da "očekuje i da bude i efikasan". On je rekao da Kancelarija za KiM radi transparentno, a na konstataciju novinara Insajdera da naša redakcija od Kancelarije ne dobija odgovore, Đurić je rekao "uvek ste dobrodošli". 

Podsetimo, u dva serijala Insajdera pod nazivom Patriotska pljača, objavljeno je da pod izgovorom pomoći ugroženom stanovništvu na Kosovu, građani Srbije kroz budžet u proseku dnevno izdvajaju stotine hiljada evra i to za propale projekte, za neizgrađene zgrade, hale, puteve, za provizije privatnim firmama, za finansiranje fiktivnih javnih preduzeća.

Kako je pokazalo istraživanje Insajdera, od 2000. do 2014. godine gotovo bez ikakve kontrole potrošeno je oko tri milijarde evra, od čega je veliki deo zloupotrebljen.