Izglasano poverenje vladi Tereze Mej

Britanski parlament izglasao je večeras poverenje vladi premijerke Tereze Mej, čime su za sada izbegnuti vanredni parlamentarni izbori. U korist Mej glasalo je 325, a za smenu vlade 306 poslanika. Inicijativa za glasanje o poverenju usledila je nakon što su juče poslanici ovog parlamenta ubedljivo odbacili sporazum o Bregzitu koji je Tereza Mej ranije ispregovarala s Evropskom unijom.

Tereza Mej

U obraćanju posle večerašnjeg glasanja, Mej je obećala da će odmah početi da razgovara s liderima opozicionih partija i drugim poslanicima "u konstruktivnom duhu", kako bi pronašla pravo rešenje.

Nakon rezultata večerašnjeg glasanja, Mej je ostala na čelu vlade zahvaljujući glasovima poslanika njene Konzervativne stranke i severnoirske Demokratske unionističke partije koja podržava njenu manjinsku vladu. Mnogi konzervativci koji su juče glasali protiv sporazuma s EU večeras su podržali premijerku kako bi izbegli vanredne izbore i eventualni dolazak laburista na vlast.

Mej sada ima rok do ponedeljka da izađe s novim planom za Bregzit, pošto je parlament juče odbacio postignuti sporazum s EU.

Odbacivanje sporazuma o Bregzitu - najveći poraz Vlade u novijoj istoriji

Podsetimo, donji dom britanskog parlamenta juče je odbacio ubedljivom većinom Vladin predlog dogovora o razlazu sa Evropskom unijom. Protiv predloženog sporazuma glasalo je 432 poslanika, a za je bilo 202.

Poslanici iz grupe koja je za EU, kao i one koja je za Bregzit, odbacili su molbe premijerke Tereze Mej da podrže sporazum koji je njena Vlada postigla sa EU u novembru i da tako realizuju odluku građana na referendumu u junu 2016. godine da napuste Uniju.

Takvu odluku poslanika Bi-Bi-Si (BBC) označio je kao „najveći poraz vlade u novijoj istoriji”.

„Svaki dan koji prođe bez rešenja ovog problema znači više nesigurnosti, više ogorčenja i više mržnje”, navela je tada Mej.

Nakon glasanja poslanika, vođa opozicionih Laburista Džeremi Korbin zatražio je glasanje o poverenju Vladi. Kako je naveo, to glasanje će dozvoliti Parlamentu „da svoju presudu o čistoj nesposobnosti ove Vlade”. Njegovu inicijativu su podržali i poslanici Škotske nacionalne partije, Liberalnih demokrata, Zelenih i velške partije Plejd kamri.

Premijerka Velike Britanije Tereza Mej poručila je da je „Vlada čula mišljenje Parlamenta, ali da je bitno da obe strane slušaju volju britanskog naroda”. Ona je dodala da će prvo sačekati potvrdu da li Vlada uživa poverenje Parlamenta.

„Jasno je da Parlament ne podržava ovaj dogovor. Večerašnje glasanje ne govori nam šta podržava. Ne govori nam kako ili da li uopšte ima nameru da poštuje odluku koju je britanski narod doneo na referendumu, koji je Parlament odlučio da održi”, rekla je sinoć Mej.

Ukoliko se sporazum o Bregzitu ne ratifikuje, kako piše BBC, Veliku Britaniju čeka neorganizovan izlaz iz EU 29. marta, sa potencijalno burnim ekonomskim i socijalnim posledicama.

Sporne tačke u sporazumu: Pomeranje granica, cena izlaska iz EU i pravima građana

Kada je glavni pregovarač Evropske unije za Bregzit Mišel Barnije predstavio prvi nacrt sporazuma, Tereza Mej je izjavila da nikad neće prihvatiti sporazum o Bregzitu koji dovodi u pitanje ustavnu celovitost Velike Britanije. Međutim, njena Vlada je u novembru ipak odlučila da podrži predloženi Nacrt.

U Nacrtu se govori, između ostalog, o tranzicionom periodu koji će pomoći Britaniji da se postepeno odvoji od Unije od 30. marta 2019. do 31. decembra 2020. godine.

Sporazum o Bregzitu podrazumeva stvaranje kompromisa o tri ključna pitanja - sudbini državljana EU koji žive u Britaniji i Britanaca koji žive u Uniji, računu koji Britanija treba da plati za izlazak i budućnosti granice između Irske i Severne Irske.

Tereza Mej tvrdi da sporazum nudi sigurnost za 3,2 miliona građana kako Evropske Unije tako i Velike Britanije, koji će nastaviti da žive i rade u Velikoj Britaniji kao što su to činili i do sada.

Vodi se debata i oko toga da li će ljudi iz EU koji se presele u VB da rade imati ista prava kao i oni koji su došli pre njih, uz moguća ograničenja na pristup povlasticama ili glasanje na lokalnim izborima. EU želi da oni imaju ista prava kao i do sada - VB to ne želi.

Takođe, EU želi da VB namiri sva neizmirena dugovanja pre nego što ode.

Račun će pokriti stvari kao što su uplate penzija zvaničnicima EU, troškove selidbe agencija EU iz Londona i neizmirene budžetske obaveze prema EU. Često citirana procena je da troškovi iznose 39 milijardi funti.

Britanija tvrdi da će, ako ne bude postignut sporazum o Bregzitu, platiti značajno manje i usredsrediti se samo na „stroge međunarodne pravne obaveze”.

Deo o Severnoj Irskoj je jedan od najspornijih delova u tekstu od 120 strana i u njemu se navodi da bi Severna Irska ostala u okviru carinske unije EU, bila bi potpuno usklađena s Irskom članicom EU i ostala bi u jedinstvenom tržištu Unije. 

Irska je pozdravila ranije prvi nacrt sporazuma Evropske unije (EU) o Bregzitu, ali je navela da je spremna da razmatra druge opcije kada Britanija objasni kako misli da trgovina i kretanje pojedinaca može nesmetano da se odvija preko granice sa Severnom Irskom.

Evropska komisija već usvojila mere u slučaju odbacivanja Sporazuma o Bregzitu

Evropska komisija je još u decembru saopštila da je počela da primenjuje Akcioni plan za eventualni izlazak Velike Britanije iz Unije bez dogovora.

Kako navode, plan uključuje 14 konkretnih i privremenih mera u ograničenom broju oblasti kao što su finansijske usluge, vazdušni saobraćaj, carine i klima, sa ciljem izbegavanja velikog poremećaja za ostale države članice EU.

Komisija je ocenila da je „neophodno i hitno” da se usvoje mere da bi se ograničila „najveća šteta" izazvana mogućim nedostatkom sporazuma kada Britanija izađe iz Unije.

Ako bude bilo potrebno, kako su najavljivali, ove mere bi mogle da počnu da se primenjuju 30. marta 2019. godine.

Izvor: BBC, Beta