Kisić Tepavčević: Na spisku lekara koji traže ostavku Kriznog štaba nisam videla kompetentne za zarazne bolesti

Darija Kisić Tepavčević, zamenica direktorke Instituta za javno zdravlje Batut tvrdi da Krizni štab ni u nekom trenutku nije izgubio kontrolu nad epidemijom koronavirusa. Ona je na današnjoj konferencije za novinare kriznog štaba na pitanje o tome kratko odgovorila – ne. Govoreći o pismu koje je potpisalo 350 lekara i u kojem se traži novi Krizni štab, rekla je da „svako ima pravo na svoje mišljenje“, ali i napomenula da među potpisnicima nema infektologa, imunologa i epidemiologa.

Darija Kisić Tepavčević Foto: Srđan Ilić

„U Srbiji ima 33.000 lekara. Kolege koje su dale potpis na određenu izjavu pretpostavljam da imaju kompetencije kada su u pitanje zarazne bolesti, mada među njima nema ni epidemiologa, ni infektologa, ni imunologa. Nismo čuli nikakve konkretne predloge, a otvoreni smo za njih. Pozivaju se na Hipokratovu zakletvu, ali nisu je samo oni položili, već i svi mi koji smo završili Medicinski fakultet, i dajemo u svakom trenutku sve od sebe da prepoučimo odluke koje su najbolje za populaciju“, navodi Kisić Tepavčević.

Ponovila je da na spisku ne vidi imena koja su kompetentna kada su u pitanju zarazne bolesti.

„Pozivamo sve osobe koje su kompetentne u ovoj oblasti i ukoliko misle da mogu da daju doprinos – da nam se pridruže“, poručila je.

Ona tvrdi i da su Ministarstvo zdravlja kontaktirali lekari koji žele da njihov potpis bude skinut jer kažu da im nije bilo jasno opisano šta potpisuju.

„Što se tiče mera, one se donošene u skladu sa indikatorima koji su tada postojali. Ništa ne treba da se krije, niti se krilo. Kada je veliki broj obolelih, mi otvaramo bolnice, kada nema obolelih - zatvaramo bolnice. U jednom trenutku kapaciteti prijema su bili na Infektivnim klinikama i ni oni nisu bili popunjeni. Da li je popuštanje mera svuda u svetu dovelo do transmisije virusa? Da, jeste, u celom svetu. Pretpostavljam da nam je uvek lakše da neko drugi bude kriv, ali mora da se preuzme odgovornost“, kaže zamenica direktorke Batuta.

Istakla je i da je u svakom momentu Krizni štab donosio odluke koje su bile zasnovane na medicini i indikatorima, i da to tvrdi u ime celog štaba.

„Mislim da smo radili i radimo sve najbolje za zdravlje populacije. Nismo izgubili kontrolu nad epidemijom“, tvrdi Kisić Tepavčević.

Grupa od oko 350 lekara okupljenih u neformalnoj grupi „Ujedinjeni protiv kovida“ u otvorenom pismu upućenom Vladi Srbije i ostalim nadležnim institucijama oštro se ogradila od republičkog Kriznog štaba za borbu protiv kovida-19 i zatražila njegovu smenu, navodeći da se Srbija našla u javno-zdravstvenoj katastrofi.

„Beležimo plato u epidemiji“

Kisić Tepavčević je, govoreći o stanju epidemiološke situacije u Srbiji, rekla da se trenutno beleži „plato“.

„Vidimo jednu relativnu stagnaciju relativnog broja obolelih. Kada svaki novi dan zabeležite par stotina slučajeva, plus svi oni sa blagim formama, vi svaki dan imate sve više i više potencijalnih nosioca infekcije. Ukoliko se ovako bude nastavilo, za očekivanje je da do kraja nedelje imamo silazni tok“, navela je.

Kako kaže, sada je jedna trećina od ukupnog broja zaraženih u Beogradu, a u Novom Pazaru i Tutinu imamo stabilniju situaciju. Dodaje da se Šabac spominje već izvesno vreme, ali da ne može da izdvoji nijedan grad posebno kao žarište.

„Uzrasna struktura se ne menja u drugom piku prvog talasa, najviše obolevaju i hospitalizovane su osobe koje su najviše bile izložene bez preventivnih mera, 65 odsto je u grupi od 20 do 49 godina“, navodi Kisić Tepavčević.

Odgovarajući na pitanje zašto pojedini pacijenti čekaju između šest i 10 sati na pregled u kovid ambulantama, ona je navela da sam pregled zahteva određeno vreme.

Direktor KBC Zvezdara Petar Svorcan podsetio je da postoje četiri prijemna trijažna centra u Beogradu.

„Otvorene su dve kovid ambulante koje rade 24 časa, ali naš narod najviše ide na Infektivnu kliniku, možda jer je to infektivna bolest ili što postoje pacijenti iz unutrašnjosti. Pregled obuhvata klinički deo, laboratoriju i rendgentski pregled pluća", navodi Svorcan.

Na pitanje zašto je došlo do zastoja u periodu od 6. do 10. jula u laboratoriji Vatreno oko, Kisić Tepavčević navodi da su nedostajali reagensi, ali da ničiji bris nije izgubljen.

„Ti svi brisevi su zamrznuti u tom momentu, nisu izgubljeni, ne mogu biti. Osobe koje su testirane su dobile rezultate naknadno, mislim da su svi sad već dobili rezultate", navela je.

Rekla je i da na samom početku epidemije nije bilo informacije da su trudnice ugrožene, ali da takvih slučajeva ima sve više širom sveta.

„Broj hospitalizovanih često ne odgovara broju aktivnih slučajeva“

Odgovarajući na pitanje o tome da se sabiranjem brojeva dnevno zaraženih koji saopšte lokalne samouprave dobija znatno veći broj od onog koji daje Krizni štab, navodi da „jedan veliki tim ljudi učestvuje u prikupljanju ovih podataka“.

„Oni se unose u bazu. To se ne radi u istom momentu zbog obima posla, već do kraja dana. Tu je moguće da dođe do neslaganja, u određenom delu dana. Svi zavodi i instituti, plus Batut, plus domovi zdravlja, plus kovid bolnice – to je više od 200 ustanova koje mogu i rade briseve kada je u pitanju PCR. Sve te ustanove dobijaju povratne informacije o statusu testova, svi oni imaju apsolutno kompletan uvid u epidemiološku situaciju na svojoj teritoriji“, kaže Kisić Tepavčević.

Navodi da se sigurno poklapaju podaci o tome koliko je hospitalizovanih i koliko je ljudi na respiratoru, jer je to, kako kaže, nešto što se beleži istog momenta.

„Ali broj hospitalizovanih često ne odgovara broju aktivnih slučajeva, odnosno onima kojima je potvrđena infekcija. Često u bolnicama imamo 40 odsto pacijenata koji nemaju još PCR nalaz ili je on negativan, ali zbog svog stanja moraju da budu hospitalizovani. Mi objavljujemo ukupan broj osoba sa pozitivnim testom, sve se to apsoultno može i treba objasniti, da se ne stvori priča da je to jedna baza u kojoj jedan čovek može da menja podatke kako hoće“, poručila je.

Dodaje: „Baza je napravljena da u svakom trenutku postoji nadzor. Ona nije idealna, ali je dobra polazna osnova. Suština pravljena baze je upravo u tome da podaci budu jasni i transprentni".

Navodi i da za donošenje mera u ovom trenutku nije najznačajniji indikator ukupan broj pozitivnih na koronavirus, već ukupan udeo onih sa najtežim formama bolesti, broj smrtnih ishoda i popunjeni kapaciteti u bolnicama.

„U ovom momentu, kada je pandemija toliko uzela maha, moramo da se ponašamo kao da su svi potencijalni nosioci virusa. Očigledno je da ćemo se dosta dugo boriti sa ovim virusom. Prešli smo na aspekt lične odgovornosti, svako od nas mora da preuzme odgovornost“, ponovila je.

Svorcan: U KBC Zvezdara 346 pacijenata

Direktor KBC Zvezdara Petar Svorcan je na današnjoj konferenciji rekao da je u toj ustanovi hospitalizovano 346 pacijenata, da je 35 pacijenata u intenzivnim negama, a 18 intubirano.

„Osoblje KBC požrtvovano i hrabro se bori sa ovom pošasti, iscrpljeni smo, ali se borimo i van svojih snaga da spasimo naše pacijente. Među zaposlenima je 21 pozitivno, i od toga troje hospitalizovano sa srednje teškom kliničkom slikom“, rekao je Svorcan.

Naveo je da je ta ustanova samo u ovom drugom piku za tri nedelje primila blizu 900 pacijenata, ali da se u poslednja dva dana oseća da se stabilizuje situacija.

„I mi osećamo zadnja dva dana da se malo lakše diše. Otpustimo 40, 50 pacijenata, primimo nove, ali smo uvek blizu maksimalno popunjenog kapaciteta. I dalje moramo biti oprezni, ali postoji zrnce optimizma. Moramo biti jedinstveni i nadamo se da će ovo krenuti na bolje, ali moramo svi da poštujemo preporuke“, istakao je Svorcan.

Izvor: Insajder