Konzorcijum Behtel-Enka jedini dostavio ponudu za izgradnju Moravskog koridora

Američko - turski konzorcijum “Behtel-Enka” jedini je dostavio ponudu na javnom pozivu za izgradnju Moravskog koridora, saopštilo je Ministarstvo građevinarstva. To je danas nakon otvaranja pristiglih ponuda, konstatovala Radna grupa koju je formirala Vlada Srbije. Reč je o kompaniji sa kojom je Vlada Srbije prethodno potpisala memorandum o razumevanju. Upravo zbog te činjenice, deo opozicije je optuživao predstavnike vlasti da se posao na ovom projektu namešta “Behtelu” mimo zakona.

Otvaranje ponude za Moravski koridor

Nakon otvaranja pristiglih ponuda sledi provera ispunjenosti kriterijuma iz javnog poziva. Radna grupa će zatim sačiniti izveštaj koji će dostaviti Vladi Srbije, koja donosi odluku o izboru strateškog partnera za izgradnju Moravskog koridora.

Kako je ranije navedeno Moravski koridor biće dug 112 kilometara i povezaće Кoridor 10 i auto-put “Miloš Veliki” i sva veća mesta na ovom području na kojem živi oko 500.000 ljudi, uključujući Čačak, Кraljevo, Vrnjačku Banju, Trstenik, Кruševac, Stalać i Ćićevac.

Pored izgradnje auto-puta, projekat će obuhvatiti i regulaciju Zapadne Morave i njenih pritoka, kao i izgradnju telekomunikacione infrastrukture.

Aleksić: Izbor strateškog partnera “farsa”

Prvi potpredsednik Narodne stranke i narodni poslanik Miroslav Aleksić izjavio je da je „farsa o izboru strateškog partnera“ za izgradnju Moravskog koridora danas dostiže vrhunac otvaranjem ponuda. Cela procedura je netransparentna, jer je tender namešten za kompaniju Behtel sa kojom je ministarska Zorana Mihajlović potpisala Memorandum  o razumevanju”, naveo je Aleksić u pisanoj izjavi.

Aleksić je podsetio da Zorana Mihajlović nikada nije odgovorila na pitanje zašto je cena izgradnje Moravskog koridora porasla za 300 miliona evra, iako je on to pitanje više puta postavljao i u Skupštini Srbije.       

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture raspisalo je početkom avgusta javni poziv za izbor strateškog partnera za izgradnju deonice auto-puta Pojate-Preljina, odnosno Moravskog koridora. Nakon što je „leks specijalisom“ projekat proglašen za javni interes, na sednici Vlade je doneta i Uredba kojom su određeni kriterijumi za dobijanje posla izgradnje koridora, a ujedno su praktično proglašeni nevažećim propisi kojima se uređuje postupak javnih nabavki.

Prema usvojenoj Uredbi o kriterijumima i izboru strateškog partnera za izgradnju Moravskog koridora, na javni poziv je mogla da se javi samo kompanija ili konzorcijum koji je u poslednje tri godine imao finansijski obrt od minimum milijardu evra. To je bio jedan od uslova za dobijanje posla. Pored toga, kao kriterijum je bio naveden i uslov da se podnosilac prijave ne nalazi na “crnoj listi” Svetske banke, da je registrovano domaće pravno lice, da će koristiti domaći materijal, angažovati domaću radnu snagu, podizvođače… Budući strateški partner moraće da prihvati obavezu i da svaka deonica na Moravskom koridoru bude završena u roku od dve i po godine.

Sa Behtelom potpisan Memorandum o saradnju u izgradnji Moravskog koridora i pre javnog poziva

Iako se iz uredbe i javnog poziva činilo da će se o strateškom partneru tek raspravljati, činjenica je da su u oktobru prošle godine ministarka građevinarstva Zorana Mihajlović i potpredsednik američke kompanije Behtel Šon Keri, potpisali Memorandum o razumevanju i saradnji u izgradnji deonice Moravskog koridora – investicije koja bi koštala najviše 800 milione evra.

Tada je ministarka Mihajlović najavila početak radova za 2019. godinu, a potpredsednik Behtela da će izgradnja trajati dve i po godine.

Na novinarsko pitanje zašto se to radi bez tendera, Zorana Mihajlović je tada rekla da Srbija ima strateške ugovore s više zemalja, na osnovu kojih je do sada izgrađeno mnogo pruga i puteva.

Skupština Srbija je u međuvremenu, početkom jula, usvojila poseban Zakon o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima radi realizacije projekta izgradnje infrastrukturnog koridora autoputa E-761, deonica Pojate-Preljina, poznatijeg kao Moravski koridor.

Ovaj takozvani „leks specijalis“ omogućio je eksproprijaciju zemljišta na trasi Moravskog koridora, a sve postupke koji su u vezi sa realizacijom projekta proglasio hitnim.

Na osnovu ovog posebnog zakona, doneta je i Uredba o kriterijumima i načinu izbora strateškog partnera, kojom su suspendovani i propisi koji se odnose na javne nabavke.