Nastavljeni tehnički pregovori Beograda i Prištine o ekonomskoj saradnji, nestalima, raseljenima i obavezama iz Briselskog sporazuma

Ekspertski timovi Beograda i Prištine sastaju se danas i sutra u Briselu, kako bi nastavili rad u okviru dijaloga. Delegaciju Beograda predvodi direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić, a Prištine novi koordinator u dijalogu Skender Hiseni. Specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak se odvojeno sastao sa delegacijama Srbije i Kosova, nakon čega treba da usledi i zajednički sastanak.

Marko Đurić i Miroslav Lajčak

Lajčak je na Tviteru uz fotografije sa odvojenih susreta napisao da se danas nastavljaju politički razgovori na ekspertskom nivou i da je jutros sa zadovoljstvom primio pregovarače obe strane.

Predviđeno je da sastanci na ekspertskom nivou traju dva dana.

Đurić je uoči sastanka izjavio da na agendi razgovora neće biti pitanje međusobnog priznanja kao što, kako kaže, insinuiraju u Prištini, već ekonomska saradnja, pitanje nestalih i raseljenih i obaveze koje je prištinska strana preuzela Briselskim sporazumom.

“Prevashodno ćemo razgovarati o ekonomskoj saradnji, kako da se vratimo na naše tržište na KiM gde je srpska roba više od 20 meseci bila proterana”, rekao je Đurić pred odlazak u Brisel.

Đurić je naglasio da će se razgovarati i o nestalima sa KiM, kao i o stvaranju preduslova za povratak proteranih i raseljenih sa KiM. Navodi da će se razgovarati i o stvaranju preduslova za povratak proteranih i raseljenih sa KiM.

“'Postavićemo pitanje šta je Priština uradila za 20 godina da se više od 40.000 proteranih omogući da se vrate i da budu obeštećeni”, kaže Đurić.

Dodaje da će delegacija Srbije na svakom sastanku sa predstavnicima Prištine pokrenuti pitanje Zajednice srpskih opština i svih obaveza Prištine iz Briselskog sporazuma.

Komentarišući to što je kosovski premijer Avdulah Hoti za novog šefa pregovaračkog tima imenovao Skendera Hisenija, Đurić je poručio da ne treba potceniti prištinsku delegaciju i da je reč o čoveku sa ogromnim političkim iskustvom.

Obnova dijaloga posle 20 meseci

Inače, dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje EU nastavljen je 16. jula u Briselu sastankom predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Avdulaha Hotija. Dijalog je tako obnovljen posle 20 meseci.

Vučić je nakon sastanaka sa Hotijem rekao je da razgovor nije bio lak i da se razgovaralo o unapred dogovorenim temama - nestalim i interno raseljenim licima i ekonomiji. Hoti je izjavio da je postignut napredak i da veruje u međunarodne partnere.

Predsednik Srbije naveo je i da će se od septembra razgovarati o temi imovine, ističući da je to "ubedljivo najteža tema za obe strane".

“Ulazimo sa dijametralno suprotnim zahtevima i sa dijametralnim željama, ali to će da krene od septembra. Ja sam zatražio da to bude implementacija prvog sporazuma - dakle Zajednica srpskih opština, oni su imali neku drugu ideju kako da to nazovu, sasvim svejedno, ne možete pobeći od onoga što je već potpisano i to su međunarodne obaveze koje garantuje Evropska unija da će biti sprovedene u delo, tako da ćemo mi nastaviti na tome da insistiramo”, naveo je Vučić.

Lajčak je tada rekao da je pitanje nestalih lica na Kosovu važno za pomirenje dve strane.

“Ovo je jako simboličan problem u kontekstu pomirenja i stvaran problem za porodice koje žive u neizvesnosti decenijama. Saradnja sa međunarodnim odborom Crvenog krsta je ključna da se reše i zatvore preostali slučajevi”, rekao je Lajčak.

Hoti je tada poručio da je postignut napredak u razgovorima i da smatra da “su u završnoj fazi zaključenja konačnog sporazuma, za koji je potrebna volja obe strane i podrška”.

“Mogu da postoje tehnički razgovori, ali ono što je ključno je politička volja da se to pitanje zaključi”, rekao je Hoti.

Uputan da li postoji volja da se ovaj proces završi u roku od nekoliko nedelja, Hoti je odgovorio: “Nadam se da mogu da govorim samo za Republiku Kosovo”.

“Potpuno smo posvećeni i verujemo našim međunarodnim partnerima u pružanju podrške. Pitanje sa jasnim ciljevima je međusobno priznavanje i normalizacija odnosa sa Srbijom”, preneo je Hoti.

Ponovio je da u ovom procesu postoji uska koordinacija između EU i SAD.

Izvor: RTS, Insajder