Počeli razgovori MMF-a i delegacije Srbije o novom aranžmanu

Misija Međunarodnog monetarnog  fonda (MMF)  počela je u Narodnoj banci Srbije (NBS) u Beogradu zvanične razgovore s delegacijom Srbije o novom aranžmanu koji bi se zasnivao na tehničkoj, a ne na finansijskoj podršci, kroz Instrument koordinacije politika (PCI).

Narodna banka Srbije Foto: Srđan Ilić

Delegaciju Srbije na sastank sa misijom MMF-a predvodi guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković, koja predstavlja Srbiju u MMF-u, a u razgovorima učestvuje i ministar finansija Dušan Vujović, kao i šef kancelearije MMF-a za Srbiju Sebastijan Sosa.

Misija MMF-a, koju predvodi Džejms Ruf, boravi u Beogradu od 8. do 16. marta, a tokom razgovora biće sumirani postignuti rezultati nedavno završenog aranžmana Srbije s MMF-om i sagledana najnovija makroekonomska i fiskalna kretanja, saopštila je NBS.

"Imajući u vidu da su sprovođenjem dogovorenog ekonomskog programa u prethodne tri godine, koji je bio podržan stend-baj aranžmanom iz predostrožnosti, ostvareni ciljevi u postizanju makroekonomske ravnoteže i stabilnosti javnih finansija, kao i sprovođenju reformi u finansijskom sektoru, ovom prilikom razgovori će se voditi o prioritetima ekonomske politike u narednom periodu, kojima bi se učvrstili postignuti rezultati i obezbedio dugoročan i održiv privredni rast", ističe se u saopštenju NBS.

 Dodaje se da će tema razgovora biti mere ekonomske politike, institucionalne i strukturne reforme koje treba sprovoditi, kao i o modaliteti buduće saradnje Srbije s MMF-om.

 Podsetimo, Srbiji je od MMF-a predloženo da Srbija ojača i svoje institucije kako bi podržala rast vođen privatnim sektorom, kao i reforme poreske administracije i javnih usluga, pre svega zdravstva i školstva.

"Razvoj finansijskog tržišta mora da prati šira upotreba dinara umesto evra", preporuka je MMF-a, kao i da se radi na smanjenju sive ekonomije i reformi državnih preduzeća.

"Sektori kojima su najviše potrebne reforme su rudarski i petrohemijski kompleks: kompanije kao što su rudnik uglja Resavica, bakarni kompleks RTB Bor i petrohemijski proizvođači - Petrohemija, MSK i Azotara", ocenio je MMF i ukazao da je potrebna privatizacija ili reforma i nekoliko finansijskih institucija, poput Poštanske štedionice, Komercijalne banke i Dunav osiguranja.

 Za bolje poslovno okruženje neophodno je, po oceni MMF, pored poreske i regulatorne reforme, jačanje pravosudnog sistema, ali i bolja putna, telekomunikaciona i energetska mreža, što će približiti Srbiju evropskom standardu. Trogodišnji aranžman Srbije sa MMF-om u vrednosti 1,32 milijarde dolara dogovoren je krajem 2014. godine kada je Srbija počela da sprovodi mere fiskalne konsolidacije.

Srbija je 22. februara završila trogodišnji aranžman sa MMF-om, koji je podrazumevao finansijsku podršku u slučaju potrebe od oko 1,2 milijarde evra, ali taj novac nije korišćen.

Beta, Insajder