Stano: Diplomatski koraci koji bi mogli dovesti u pitanje stav EU o Jerusalimu predstavljaju ozbiljnu zabrinutost

Portparol evropskog šefa diplomatije Peter Stano izjavio je za Blic da „bilo kakvi diplomatski koraci koji bi mogli dovesti u pitanje zajednički stav Evropske unije o Jerusalimu predstavljaju ozbiljnu zabrinutost i žaljenje“.

Srbija i EU / Foto: European commision

Među reakcijama koje su se čekale iz Brisela su i one koje se tiču pomeranja ambasade Srbije iz Tel Aviva u Jerusalim. Srbija se obavezala da će to uraditi do jula sledeće godine, a u okviru sporazuma o ekonomskoj normalizaciji koji je potpisan 4. septembra u Beloj kući.

„Dokumenti potpisani u Vašingtonu odnose se na buduće bilateralne odnose strana sa Izraelom, uključujući mogućnost postojanja njihovih ambasada u Jerusalimu. Stav EU o premeštanju ambasada u Jerusalim je jasan: u skladu sa rezolucijom 478 Saveta bezbednosti UN iz 1980. godine, koja je pozvala sve članice UN da presele svoje ambasade u Tel Aviv, sve ambasade država članica EU, kao i Delegacija EU u Izraelu nalaze se u Tel Avivu“, podseća Stano.

On je podsetio i da se prošlog meseca Srbija pridružila Deklaraciji EU koja ovo ponavlja.

„U svojim zaključcima u decembru 2017. godine, Evropski savet na nivou šefa države i vlade ponovio je da stav EU o Jerusalimu ostaje nepromenjen“, istakao je portparol evropskog šefa diplomatije za Blic.

On je istakao i da su i Kosovo i Srbija identifikovali integraciju u EU kao svoj strateški prioritet.

„EU očekuje da i jedni i drugi deluju u skladu sa ovom opredeljenošću kako njihova evropska perspektiva ne bi bila narušena. Srbija već pregovara o pristupanju EU i od nje se očekuje da postepeno usklađuje svoje politike prema trećim zemljama sa politikama i stavovima koje je usvojila Evropska unija – tačku koju smo više puta podvlačili u našem redovnom dijalogu sa Beogradom. U ovom kontekstu, bilo kakvi diplomatski koraci koji bi mogli dovesti u pitanje zajednički stav EU o Jerusalimu predstavljaju ozbiljnu zabrinutost i žaljenje“ istakao je Stano.

U Sporazumu Srbije sa SAD, koji je potpisan 4. septembra u Beloj kući, tačka 16 glasi: Srbija (Beograd) pristaje da otvori kancelariju privredne komore i državnu kancelariju u Jerusalimu 20. septembra 2020. godine i da prebaci ambasadu u Jerusalim do 1. jula 2021. godine.

U sporazumu Kosova i SAD, tačka 16 glasi: Kosovo (Priština) i Izrael pristaju na međusobno priznanje.

„Kršenje međunarodnog prava je znak slabosti, ne snage“

Generalni sekretar Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Saeb Erekat upozorio je danas da će Palestinska uprava prekinuti diplomatske odnose sa svakom zemljom koja premesti ili otvori svoju ambasadu u Jerusalimu, što je protivno međunarodnom pravu.

Erekat koji je bio glavni mirovni pregovarač s Izraelom je to objavio na Tviteru.

„Apelujemo na sve države da poštuju međunarodno pravo, uključujući rezolucije Saveta bezbednosti UN 478 i 2334. Kršenje međunarodnog prava je znak slabosti, ne snage“, napisao je on.

U drugom tvitu na arapskom jeziku Erekat je kritikovao arapske i muslimanske zemlje što nisu izvršile pritisak na Trampovu administraciju i naveo da Tramp nagovara afričku zemlju Malavi da takođe premesti ambasadu u Jerusalim.

SAD su svoju ambasadu preselile u Jerusalim u maju 2018, pošto je Tramp u decembru prethodne godine priznao Jerusalim kao glavni grad Izraela.

Većina zemlja u svetu odbija da to učini. Samo SAD i Gvatemala imaju ambasade u Jerusalimu.

Izrael je osvojio istočni Jerusalim u ratu 1967. godine, kada je osvojena Zapadna obala i pojas Gaze.

Palestinci planiraju da na tim teritorijama osnuju svoju nezavisnu državu.

Arapski mediji su objavili da se Erekat dogovora sa nekoliko arapskih zemalja da se spreči dalja normalizacija odnosa s Izraelom posle nedavnog uspostavljanja diplomatskih odnosa izmedju jevrejske države i ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).

Erekat je naglasio da bi arapske zemlje valjalo da se pridržavaju Arapske mirovne incijative iz 2002. godine kojom se predviđa normalizacija odnosa s Izraelom samo ako se povuče sa svih arapskih teritorija.

Izvor: Blic, Beta