Vučić protiv "zamrznutog konflikta", nevladine organizacije i protiv podele Kosova

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su pred Srbijom dve opcije kada je pitanju rešenje kosovskog problema. On je na okruglom stolu u okviru unutrašnjeg dijaloga o Kosovu rekao da Srbija za Kosovo, na različite načine, godišnje izdvaja između 520 i 530 miliona evra  i da "u pojedinim javnim preduzećima plaćamo plate za hiljade ljudi koji nisu na Kosovu". Na današnjem sastanku održana su tri panela, a razgovaralo se o političkom aspektu sveobuhvatnog rešenja kosovskog pitanja, položaju srpske zajednice na Kosovu i Metohiji i pitanju KiM u kontekstu evropskih integracija Srbije. Predstavnici NVO ocenili su da je podela Kosmeta najgore rešenje. Oni ističu da treba raditi na poboljšanju uslova života Srbima kroz "ZSO plus".

Aleksandar Vučić Foto: Srđan Ilić

On je istakao i da je realniji predlog opstanka zamrznutog konflikta.

"Najveći broj učesnika unutrašnjeg dijaloga o Kosovu zalagao se za očuvanje statusa kvo i očuvanje zamrznutog konflikta i da čekamo neke bolje prilike", rekao je Vučić na okruglom stolu u okviru unutrašnjeg dijaloga o Kosovu.

On je naveo da je sam protivnik takvog rešenja i da protokom vremena Srbija neće dobiti ništa, već će u boljoj poziciji biti druga strana.

"Jedna izgleda mnogo realnije, a to je opstanak i ostanak stanja zamrznutog konflikta. Iako je to većinski stav političke i nepolitičke javnosti Srbije, ja sam protiv takvog rešenja, ne zato što ne volim Srbiju ili ne razumem svetska kretanja u globalnoj politici, već što smo analizirali sa nekim nevladinim organizacijama i fondovima, preko vlade i Kancelarije za KiM, šta je to što možemo da dobijemo i gubimo. Zaključak tih analiza je da, imajući u vidu naše ekonomske potencijale, socijalne, demografske, demokratske i sve druge, protekom vremena ne dobijamo ništa. Naprotiv, bićemo u težoj situaciji, mi, a ne neko drugi. Za nas je važno rešenje, pa i posle ovako teškog trenutka po našu zemlju, u kojem se pokazalo da jedna strana želi nasiljem da rešava probleme i smatra da politikom svršenog čina može da dovede do rešenja, čiji je osnovni cilj suštinsko zauzimanje severa Kosova, jer tamo nema faktičkog suvereniteta, a računajući sve druge potencijale, dekonomske i demografske već su izračunali da će u svim osim Sstrpca, opštinama južno od Ibra biti većinski albansko stanovništvo za par godina”, rekao je Vučić. 

Vučić je rekao da će razgovori Beograda i Prištine biti nastavljeni, ali da se ne zna kako i u kom formatu.

"Kada ispunite sve što je potpisano bićemo spremni da razgovore nastavimo", poručio je Vučić.

On je rekao da je cilj albanske strane da po svaku cenu osvoji sever KiM i ostvari put suverenitet.

Govoreći o hapšenju direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marka Đurića i upadu snaga kosovske policije na sever Kosova, predsednik Srbije je rekao da je Priština to radila da prikrije proterivanje gulenista (osoba povezanih sa organizacijom Fetulaha Gulena iz Turske, a "to je bila i štih proba zauzimanja severa".

Koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) Nataša Dragojlović izjavila je danas na okruglom stolu u okviru unutrašnjeg dijaloga o Kosovu da ohrabruje predsednika Srbije Aleksandra Vučića da izađe sa platformom za rešavanje kosovskog problema.

Ona je rekla da je to neophodno jer svi učesnici razgovora o kosovskom problemu, već imaju svoj plan i dodala da su sve druge reforme uslovljene napretkom u dijalogu Beograda i Prištine.

Vučić je rekao da će, kada bude predstavljao platformu, govoriti o onome šta Srbiju očekuje u budućnosti ako se sadašnje stanje stvari ne promeni kao i da država mora da bude realna.

"Platforma mora da se zasniva na opstanku Srbije u budućnosti, a ne na tome koliko volimo sopstvenu prošlost", rekao je Vučić.

“Srbiji ne može biti bolje dok se ne reši problem Kosova”

On je naveo da će on izneti plan, pa "ako hoće da ga prihvate hoće, ako neće možda će to moći neka druga elita".

Vučić je dodao da u Briselu albanska strana nikada nije želela da suštinski razgovara o različitim viđenjima kosovskog problema dve strane, već je samo ponovljala da Srbija treba da prizna nezavisnost Kosova.

On je dodao da je u razgovorima sa međunarodnim zvaničnicima jedina tema Kosovo i da dok se taj problem ne reši Srbiji ne može da bude bolje.

Vučić je ponovio da će tražiti kmpromisno rešenje kojim će obe strane biti više nezadovoljne nego zadovoljne.

On je, govoreći o ubistvu lidera građandske incijative SDP Olivera Ivanovića, rekao da će biti zanimljivo da se vidi okončanje tog slučaja, koji vode i kosovski i srpski organi i da se uporede nalazi dve istrage.

Godišnje za Kosovo 520 do 530 miliona evra

Vučić je rekao da se Srbija po pitanju Kosova nalazi između čekića i nakovnja i da će budućnost cele zemlje zavisiti od toga šta će država da uradi u narednih šest meseci do dve godine.

"Mi smo između čekića i nakovnja i šta god da uradimo, kajaćemo se. Budućnost cele Srbije zavisiće od toga šta ćemo da uradimo u narednih pola godine, godinu ili dve. Nadam se da zapadni deo međunarodne zajednice razume da ne mogu Srbi da se saglase u svemu sa onima koji su odmah priznali Kosovo. Srbi traže da budu poštovani i da ne budu poniženi", rekao je Vučić na okruglom stolu u Palati Srbija, u okviru unutrašnjeg dijaloga o Kosovu.

Vučić je dodao da nema problem sa tim ako neko misli da postoji neko drugi koji u Srbiji može da sprovede drugačiju politiku i ako misli da je to lako da se sprovede. 

Govoreći o nedavnoj intervenciji kosovske policije u Kosovskoj Mitrovici i privođenju direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marka Đurića, Vučić je rekao da je tu bilo reči o brutalnom nasilju, koje je bilo očigledno planirano, ali da se srpska strana uzdržala od nasilja, jer nije želela sukob, iako "ne mora da govori" o tome koliko na severu Kosova ima oružja i ljudi koji bi bili spremni da ga upotrebe.

"Nismo nijednog momenta pomerili vojsku ili policiju... A šta ću ja da koristim kao argument da nekoga izbavim iz zatvora, to je moja stvar", rekao je on. 

Govoreći o ekonomskom položaju srpskog naroda na Kosovu, Vučić je rekao da Srbija za Kosovo, na različite načine, godišnje izdvaja između 520 i 530 miliona evra i da je zato razvoj privatnog sektora na Kosovu od ključnog značaja za ekonomski opstanak Srba u pokrajini.

On je rekao da ako se pogledaju srpske sredine južno od Ibra, Srbija izdvaja oko 30 puta više novca od vlasti u Prištini i EU zajedno. 

"U pojedinim javnim preduzećima plaćamo plate za hiljade ljudi koji nisu na Kosovu. Nismo u stanju da pročistimo te spiskove jer svaki put imate revoluciju, veću ili manju, podržanu od svih ovde u Srbiji. I zato nekada moramo da podilazimo delu javnosti čak i kada oni nisu u pravu", rekao je Vučić. 

Komentarišući tok unutrašnjeg dijaloga, predsednik je rekao da nije preveliki optimista da će on izroditi konsenzus, jer mu se čini da postoje najmanje dve suprostavljene javnosti koje ne slušaju jedna drugu.

Potreban dijalog u Skupštini, podela Kosova najgore rešenje

Radna grupa za Poglavlje 35 NKEU pročitala je svoje zahteve za predsednika i vladu Srbije, u kojima traži da se u procesu izrade platforme za sveobuhvatno rešenje kosovskog pitanja pridržavaju principa koji su važni za evropsku perspektivu Srbije, među kojima su prvi mir u regionu i bezbednost građana.

"Odustajanje od pregovora i primene već dogovorenih sporazuma predstavlja veliku opasnost po čitav proces normalizacije odnosa i dovodi do jačanja nepoverenja u iskrene namere dve vlade da obezbede normalan život i prosperitet gradjanima", navela je Radna grupa.

Članice Radne grupe NKEU za Poglavlje 35 konstatovale su nedostatke u načinu na koji je do sada vođen unutrašnji dijalog i smatraju da je potrebno uložiti dodatne napore za vođenje dijaloga u institucijama, pre svega u Narodnoj skupštini.

"Potrebno je nastaviti sa unutrašnjim dijalogom i nakon javnog predstavljanja Platforme o rešenju kosovskog pitanja, u formi koja omogućava otvoreni i konstruktivni dijalog predstavnika vlasti, opozicije, organizacija civilnog društva i drugih zainteresovanih strana", navela je Radna grupa.

Jovana Jakovljević iz InTER-a rekla je da su srpskoj zajednici na Kosovu i Metohiji potrebne institucije koje će da funkcionišu efikasno, te da pod tim institucijama podrazumeva i javne, pravne, obrazovne, zdravstvene, te socijalne institucije.

Istakla je da veliki problem Srba na KiM “prekomerna zaposlenost u javnim institucijama”, te da je potreban program kako bi ti ljudi koji su zaposleni u javnim institucijama videli svoju perspektivu na KiM i bez posla u takvim institucijama.

Kao drugi problem navela je da Srbija na KiM ne sprovodi socijalni program, što se najviše može videti upravo kroz prekomerno zapošljavanje na KiM.

Jovana Radosavljević iz Nove društvene inicijative ocenila je da bi podela Kosova, odnosno razmena teritorija bio najopasniji put, jer bi polovina Srba na KiM ostala, pošto žive na kosovskom pomoravlju.

Podelom Kosova i Metohije došlo bi do povećanog odlaska kosovskih Srba, uverena je ona.  Takođe je ukazala da bi to ugrozilo i zagarantovanu zastupljenost Srba u kosovskim institucijama.

Prema njenim rečima, neophodno je promeniti pristup u pregovorima u Briselu, jer trenutno postoji pristup pobednika i gubitnika, a potrebno je pronaći kompromisno rešenje.

Imperativ rešenja moraju biti mir i bezbednost građana, i svako novo pooštravanje i tenzije ne idu u prilog tome, smatra Radosavljević.  Preduslov za mir, prema njenim rečima, su vladavina prava i poštovanje dogovora, ali i pronalaženje krivaca ubistva Olivera Ivanovića.

Izvor: Beta