Akcije podrške Andreju Gnjotu ispred ambasada Srbije širom sveta

Međunarodna akcija podrške beloruskom novinaru i političkom aktivisti Andreju Gnjotu, koji čeka odluku srpskog pravosuđa o eventualnom izručenju Belorusiji, održana je 34 grada 17 država, tokom koje su se građani fotografisali ispred ambasada Srbije u tim zemljama ili sa porukom da Gnjot "mora biti oslobođen", saopštilo je Udruženje za podršku beloruskim političkim izbeglicama "Partizanka".

 Posle deset meseci u zatvoru i kućnom pritvoru - nakon što je uhapšen na Aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu po poternici Belorusije - slučaj Andreja Gnjota krajem avgusta ulazi u završnu fazu pred srpskim pravosuđem. Njegovo izručenje od Beograda traži Minsk zbog navodne utaje poreza, dok Andrej Gnjot tvrdi da je slučaj politički motivisan zbog njegovog učešća u protestima protiv beloruskog predsednika Aleksandra Lukašenka zbog navodne izborne krađe 2020. godine.

Apelacioni sud u Beogradu zakazao je ročište o "slučaju Gnjot" za sutra, 27. avgust, nakon što se Gnjot žalio na rešenje Višeg suda da bude izručen Belorusiji. To je druga takva odluka Višeg suda, nakon što je Apelacioni sud prvu ukinuo početkom godine.

"Režim Aleksandra Lukašenka je jedan od najokrutnijih i najrepresivnijih režima sveta, koji sistematski muči i ubija svoje neistomišljenike. Niko ne sme biti izručen njemu ni pod kojim izgovorom. Zahtevamo da se Andrej (Gnjot) hitno pusti na slobodu i računamo na to da će sprski sud postupiti u skladu sa pravom i pravdom i konačno odbiti zahtev o Andrejevom izručenju", navodi se u saopštenju Udruženja "Partizanka". Akcija na poziv "Partizanke" održana je između 22. i 25. avgusta.

Andrej Gnjot izjavio je ranije za Insajder da 27. avgusta pred Apelacionim sudom počinju ročišta u njegovom slučaju, a da sud posle toga ima 30 dana da potvrdi ili ukine odluku Višeg suda o njegovom izručenju Belorusiji.

"Međutim, to nije sve. O mojoj sudbini na kraju ne odlučuje Sud, već ministarka pravde Maja Popović“, izjavio je Gnjot za Insajder. Prema zakonu, nakon što sud proceni da su ispunjeni uslovi za nečije izručenje stranoj zemlji, konačnu odluku o tome donosi ministar pravde – koji može da potvrdi izručenje ili da ga odbije.

"Moji advokati i ja možemo da komuniciramo sa Sudom, ali takav vid kontakta nemamo sa ministarkom, pa ne možemo da naslutimo koja će biti konačna odluka. Ipak se nadam da će biti pozitivna po mene i da ću, konačno, moći da se vratim životu koji sam izgubio“, kaže Gnjot.

Andrej Gnjot je 2020. godine pobegao iz Belorusije na Tajland, jer je kritikovao režim i učestvovao u protestima posle predsedničkih izbora na kojima je pobedu proglasio autoritarni lider Aleksandar Lukašenko.

Posle hapšenja na beogradskom aerodromu pri pokušaju ulaska u Srbiju, oktobra 2023. godine, Gnjot je u beogradskom Centralnom zatvoru proveo sedam meseci, da bi 5. juna 2024. bio prebačen u kućni pritvor.

"Želim svoj život nazad, da izlazim kad hoću, a ne kad mi je dozvoljeno. Da ne razmišljam o tome da će, ako ne izbacim smeće tokom jednog sata šetnje koji mi je dopušten u kućnom pritvoru, stajati i smrdeti do sledećeg dana. Želim da vidim svoju porodicu, želim da radim, samo želim da živim, a ne da postojim kao životinja u kavezu. Trenutno ne mogu da pravim planove za budućnost jer, ako me izruče, moj život je gotov", navodi beloruski novinar i opozicioni aktivista za Insajder.

U beloruskim zatvorima je više od 1 500 političkih zatvorenika. Među njima su novinari, aktivisti za ljudska prava i političari.

Izvor: Insajder