Bez dogovora proizvođača i otkupljivača malina o povećanju otkupne cene

Predstavnici proizvođača malina iz udruženja "Vilamet" i otkupljivači nisu u ponedeljak 8. jula postigli nikakav dogovor oko povećanja otkupne cene tog voća, već su vlasnici hladjača tražili dodatni rok od sedam dana da utvrde da li mogu da podignu sadašnju ponuđenu cenu od 220 do 250 dinara po kilogramu.

Maline. Foto: Jeremy Bezanger / Unsplash

To je agenciji Beta, posle sastanka koji je u Arilju trajao skoro tri sata, rekao potpredsednik Udruženja "Vilamet" Lazar Todorović.

"Otkupljivači, vlasnici hladnjača nisu se izjašnjavali koliko mogu da povećaju sadašnju otkupnu cenu, već su tražili novih sedam dana da utvrde da li su u mogućnosti da je povećaju i koliko", rekao je Todorović.

Dodao je da su otkupljivači rekli da bi za tri nedelje većina njih trebalo da potpiše ugovore sa kupcima, pa će tada, kako su rekli, biti jasnije koliko mogu da plate malinu domaćim proizvođačima.

Udruženje "Vilamet" traži da se malina od početka berbe do kraja plati po jedinstvenoj ceni od 350 dinara.

Sastanku je prisustvovao i ministar poljoprivrede Srbije Aleksandar Martinović koji je, prema rečima Todorovića, tražio da otkupljivači naprave "pomak u otkupnoj ceni".

Todorović je rekao da će se na sastanku udruženja odlučiti šta će se dalje preduzeti.

Proizvođači iz tog udruženja su ranije najavljivali protest pred Vladom Srbije ako se ne nađe zadovoljavajuće rešenje, jer smatraju da je sadašnja otkupna cena niska, obzirom na to da se maline u trgovinama prodaju po ceni od oko 1.600 do 2.000 dinara za kilogram.

Rod malina je, kako je rekao Todorović, ove godine podbacio u Srbiji za 50 odsto, a manji je i u zemljama koje su najveći proizvođači: Poljskoj, Ukrajini i Čileu, zbog čega je i ponuda na tržištu manja, pa je "nelogično da cena ne raste za proizvođače, ali raste kod trgovaca".

Prošle godine maline su otkupljivane po 180 do 200 dinara po kilogramu.

Todorović je rekao da su otkupljivači na sastanku rekli da upravo podižu kredite i da je u toku njihovo odobravanje, te da bi zaostala plaćanja za već predate maline uskoro trebalo da budu izmirena. 

Martinović: Ovogodišnji rod maline podbacio, relano je da dođe do povećanja cene

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Martinović u ponedeljak 8. jula je održao sastanak sa predstavnicima Udruženja peroizvođača maline "Vilamet" kao i sa nekoliko većih otkupljivača crvenog zlata i tom prilikom rekao da je rod maline ove godine podbacio, prema nekim pokazateljima, čak i za 50 odsto i da je realno da dođe do povećanja cene. 

Sastanak je trajao dva i po sata. 

"Bilo je različitih cena u opticaju, 300, 350 i 400 dinara. Nije realno da ja sad izlazim sa nekim konkretnim ciframa, ali realno je, jer maline jednostavno nema u očekivanim količinama, da dođe do korigovanja cene na više. Koliko će to biti moramo videti imajući u vidu i kretanje cene maline na evropskom tržištu pošto nismo mi jedini koji se bave proizvodnjom ovog voća", rekao je Martinović. 

Kako kaže, prvobitni dogovor je bio da početna cena bude 250 dinara za kilogram maline, a s obzirom na to da je ovogodišnji prinos prilično loš, ne samo u Srbiji već i u Poljskoj i Ukrajini, realno je da u narednom periodu dođe do povećanja cene maline. 

"Razgovarali smo o tome da li postoji mogućnost da se poveća početna otkupna cena maline. Takvi ekonomski indikatori postoje i mi ćemo u toku sledeće sedmice ogranizovati još jedan sastanak u Arilju. Videćemo kakve su cene na evropskom tržištu i onda ćemo ponovo otvoriti tu temu koja je važna, pre svega za proizvođače i da vidimo da li postoji prostor da se ta početna otkupna cena poveća”, rekao je ministar Martinović. 

On je rekao da više od 50 odsto maline koja se ubere u Srbiji ide u izvoz i da se nalazimo u evropskoj i svetskoj areni u kojoj se to voće prodaje, kao i da je nezahvalno u ovom trenutku govoriti o konkretnoj ceni. 

Istakao je da je na današnjim razgovorima napravljen pomak u smislu da je stvoreno više poverenja u odnosima proizvođača, hladnjačara i samog ministarstva. 

"Ja sam objasnio velikim hladnjačarima koji u velikim količinama izvoze malinu da malinarstvo za Vladu Srbije nije samo grana privrede. Za nas je to i demografija i bezbednost. Činjenica da se malina proizvodi u zapadnoj Srbiji, da se naslanjamo na Bosnu i Hercegovinu, za nas malinarstvo predstavlja jednu stratešku granu poljoprivrede i nastojanje države da zadrži mlade ljude na selu, u Arilju, Ivanjici, Požegi, da ne idu svi u Beograd i da nam se ne isprazni ovaj deo zemlje", kazao je ministar. 

On je ukazao na potrebu da se održavaju sastanci kao što je ovaj kako bi se povratilo poverenje u državu, kao i da između proizvođača i otkupljivača maline mora postojati razumevanje kako proizvodnja maline ne bi zamrla.

Izvor: Beta, Tanjug