<article>U delu dokumenta koji se odnosi na Srbiju navedeno je da Srbija treba da prestane sa podsticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj i progonom hrvatskih državljana, uz odricanje od velikosrpske propagande.Sa Srbijom treba napraviti razgraničenje na Dunavu i aktualizovati neodložan povratak hrvatske katastarske teritorije i  Šarengradske ade pod suverenitet Hrvatske.Potrebno je, smatra dalje HAZU, aktualizovati poštovanje preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i  dogovora, poput zaštita recipročnih prava hrvatske manjine, a Hrvatima u Srbiji obezbediti slobodno političko i kulturno organizovanje i delovanje na nivou istovvetnom koji Hrvatska omogućava srpskoj manjini.  Naglašena je i potrebu definisanja položaja Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.Hrvatska treba da insistira na dostavi podataka iz odnetih arhiva nakon Drugoga svetskog rata - vraćanje arhiva Nezaviisne drćave Hrvatske (NDH), arhiva JNA o križnim putevima i logorima, o hrvatskom proljeću i druge.Takođe, od Srbije se očekuje da vratiti dokumentaciju odnetu iz Vukovarske bolnice, kao i da "otkrije sva mesta pogubljenja Hrvata tokom agresije na Hrvatsku, te imena ubijenih", uz omogućavanje da budu dostojno sahranjeni. Srbija treba, kako u svom dokumentu ističe HAZU, da prizna hrvatski etnički integritet Bunjevcima i od zvaničnog Beograda treba tražiti odricanje od proglašenja bunjevačkog govora Hrvata službenim u Subotici, jer bi se to moglo shvatiti kao deo političkog plana identitetskoga rastakanja hrvatske bunjevačke zajednice u Vojvodini. Od Srbije se očekuje i da na svim nivoima treba javno i nedvosmisleno da prizna hrvatski jezik kao poseban i nezavisan standardni jezik.Treba inzistirati, ističe HAZU, na odricanju Srbije od svojatanja i prisvajanja istorijskih domašaja kulture sa hrvatskih prostora i hrvatske književne baštine, posebno starije hrvatske književnosti.Srbija treba da prizna agresiju na Hrvatsku, prvenstveno plaćanjem štete počinjene u pohodu na Hrvatsku, navedeno je u delo dokumenta koji se odnosi na Srbiju. Hrvatska akademija nauka i umetnosti pregovorima Hrvatske sa BiH predlaže da treba rešiti pitanje položaja hrvatskoga naroda, a da BiH po svaku cenu mora da odustane od nasilnog uterivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava.Hrvatima u BiH, ističe HAZU, treba da osigura savremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a po svaku cenu izbor hrvatskog člana Predsedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, Parlamentarnu skupštinu BiH i Parlament Federacije BiH.Od BiH Hrvatska očekuje da prizna "pravu, oslobodilačku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i odbrani države od srpske agresije" i da prestate lažno da optužuje Hrvate pred sudovima, da obezbedi ravnopravnost hrvatskog naroda, tojest treći entitet i da odmah osigura ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu delovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.U pregovorima s Crnom Gorom HAZU prelaže da se zatraže garantovani mandati Hrvatima u Skupštini Crne Gore.Od Podgorice se očekuje i podrška predlogu zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskoga naroda, upućenom Unesku.Predlog je i da sa Crnom Gorom treba "konačno odrediti kopnenu granicu, a posebno razgraničenja na moru, prema Konvenciji UN".Treba aktualizovati poštovanja preuzetih obaveza, poput zaštita prava hrvatske manjine i stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su morali da napuste svoje domove.Zvanični Zagreb će tražiti i da Crna Gora platiti štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini i da vrati odneto kulturno blago, a istovremeno zatraži "oprost od Hrvatske za počinjena zla".Crna Gora, kako ističe HATZU, treba da prestane sa prisvajanjem hrvatske kulturne baštine i da osigura reciprocitet  Hrvatima, odnosno njihovo slobodno političko i kulturno organizovanje i delovanje na nivou koji Hrvatska obezbeđuje svojim manjinama. U dokumentu HAZU navode se i pitanja vezana za ekološke i privredne probleme sa Srbijom BiH i Crnom Gorom, koje bi Hrvatska trebalo da rešiti u pregovorima pre ulaska susednih država u EU, navodi Hina.Izvor: Tanjug</article>

U delu dokumenta koji se odnosi na Srbiju navedeno je da Srbija treba da prestane sa podsticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj i progonom hrvatskih državljana, uz odricanje od velikosrpske propagande.
Sa Srbijom treba napraviti razgraničenje na Dunavu i aktualizovati neodložan povratak hrvatske katastarske teritorije i &nbsp;Šarengradske ade pod suverenitet Hrvatske.
Potrebno je, smatra dalje HAZU, aktualizovati poštovanje preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i &nbsp;dogovora, poput zaštita recipročnih prava hrvatske manjine, a Hrvatima u Srbiji obezbediti slobodno političko i kulturno organizovanje i delovanje na nivou istovvetnom koji Hrvatska omogućava srpskoj manjini. &nbsp;
Naglašena je i potrebu definisanja položaja Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.
Hrvatska treba da insistira na dostavi podataka iz odnetih arhiva nakon Drugoga svetskog rata - vraćanje arhiva Nezaviisne drćave Hrvatske (NDH), arhiva JNA o križnim putevima i logorima, o hrvatskom proljeću i druge.
Takođe, od Srbije se očekuje da vratiti dokumentaciju odnetu iz Vukovarske bolnice, kao i da "otkrije sva mesta pogubljenja Hrvata tokom agresije na Hrvatsku, te imena ubijenih", uz omogućavanje da budu dostojno sahranjeni.&nbsp;
Srbija treba, kako u svom dokumentu ističe HAZU, da prizna hrvatski etnički integritet Bunjevcima i od zvaničnog Beograda treba tražiti odricanje od proglašenja bunjevačkog govora Hrvata službenim u Subotici, jer bi se to moglo shvatiti kao deo političkog plana identitetskoga rastakanja hrvatske bunjevačke zajednice u Vojvodini.&nbsp;
Od Srbije se očekuje i da na svim nivoima treba javno i nedvosmisleno da prizna hrvatski jezik kao poseban i nezavisan standardni jezik.
Treba inzistirati, ističe HAZU, na odricanju Srbije od svojatanja i prisvajanja istorijskih domašaja kulture sa hrvatskih prostora i hrvatske književne baštine, posebno starije hrvatske književnosti.
Srbija treba da prizna agresiju na Hrvatsku, prvenstveno plaćanjem štete počinjene u pohodu na Hrvatsku, navedeno je u delo dokumenta koji se odnosi na Srbiju.&nbsp;
Hrvatska akademija nauka i umetnosti pregovorima Hrvatske sa BiH predlaže da treba rešiti pitanje položaja hrvatskoga naroda, a da BiH po svaku cenu mora da odustane od nasilnog uterivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava.
Hrvatima u BiH, ističe HAZU, treba da osigura savremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a po svaku cenu izbor hrvatskog člana Predsedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, Parlamentarnu skupštinu BiH i Parlament Federacije BiH.
Od BiH Hrvatska očekuje da prizna "pravu, oslobodilačku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i odbrani države od srpske agresije" i da prestate lažno da optužuje Hrvate pred sudovima, da obezbedi ravnopravnost hrvatskog naroda, tojest treći entitet i da odmah osigura ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu delovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.
U pregovorima s Crnom Gorom HAZU prelaže da se zatraže garantovani mandati Hrvatima u Skupštini Crne Gore.
Od Podgorice se očekuje i podrška predlogu zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskoga naroda, upućenom Unesku.
Predlog je i da sa Crnom Gorom treba "konačno odrediti kopnenu granicu, a posebno razgraničenja na moru, prema Konvenciji UN".
Treba aktualizovati poštovanja preuzetih obaveza, poput zaštita prava hrvatske manjine i stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su morali da napuste svoje domove.
Zvanični Zagreb će tražiti i da Crna Gora platiti štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini i da vrati odneto kulturno blago, a istovremeno zatraži "oprost od Hrvatske za počinjena zla".
Crna Gora, kako ističe HATZU, treba da prestane sa prisvajanjem hrvatske kulturne baštine i da osigura reciprocitet &nbsp;Hrvatima, odnosno njihovo slobodno političko i kulturno organizovanje i delovanje na nivou koji Hrvatska obezbeđuje svojim manjinama.&nbsp;
U dokumentu HAZU navode se i pitanja vezana za ekološke i privredne probleme sa Srbijom BiH i Crnom Gorom, koje bi Hrvatska trebalo da rešiti u pregovorima pre ulaska susednih država u EU, navodi Hina.
Izvor: Tanjug

Prenosimo

Hrvatska akademija nauka i umetnosti u Zagrebu. Foto: Donatus (Darko Tepert)/CC 3.0/Wikimedia Commons

HAZU o uslovima Hrvatske za ulazak Srbije u EU