"Poruke NN lica": Izveštaj o identifikaciji korisnika u "Skaj" komunikaciji izdvojen iz dokaza na suđenju Šariću

U Specijalnom sudu u Beogradu u petak 17. novembra je pregledom pisanih dokaza nastavljeno suđenje Darku Šariću i optuženim pripadnicima njegove grupe, kojima se na teret stavlja više krivičnih dela, a između ostalog i da su planirali ubistvo svedoka saradnika Nebojše Joksovića.

Darko Šarić. Foto: Srđan Ilić

Sudsko veće je danas odlučilo da izdvoji iz dokaza izveštaj o identifikaciji korisnika u "Skaj" komunikaciji.

Predsednik veća je rekao da će se tokom suđenja čitati samo poruke NN lica sa te aplikacije, ali ne i izveštaj u kojem su identifikovana lica između kojih je vođena komunikacija. 

Takođe, sudija je naveo da tužilaštvo tokom suđenja može da dokazuje ko su osobe iz tih komunikacija. 

Advokat Danilo Šarić predložio je sudu da se pribave sve naredbe iz Francuske na osnovu kojih su pribavljene te komunikacije, kako bi se proverilo da li su te naredbe u skladu sa našim zakonom. 

Kada je sudija rekao da će se izvršiti uvid u audio-snimke presretnutih razgovora Aleksandra Boškovića, koji su dobijeni tajnim praćenjem policije, Boškovićev branilac je prigovorio da je taj dokaz nezakonit, jer je naredba za to snimanje istekla u decembru 2020. godine, a tužilaštvo je to koristilo tek 2022. godine.

Sa druge strane, tužilac je rekao da policija nema rok kada će koristiti pribavljen materijal, već tužilaštvo ima rok od šest meseci nakon dostavljanja materijala da se izjasni da li će ih koristiti.

Advokat Marko Janković je zatim sudu pokazao spise iz predmeta prema kojima se tužilaštvo tek nakon sedam meseci izjasnilo da će koristiti taj materijal, čime je prekršilo rok, dok je sudija rekao da će do sledećeg suđenja proveriti te navode i odlučiti da li će prihvatiti taj dokaz. 

U sudnici su danas prikazani i pisani dokazi poput krivičnih prijava i naredbi policije.

Sledeće suđenje zakazano je za 30. novembar. 

Na prethodnom suđenju ukinut je kućni pritvor optuženom advokatu Dejanu Lazareviću, kao i pritvor optuženom Urošu Radovanoviću.

Lazareviću je ukinuta mera zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor i on će se u daljem toku postupka braniti sa slobode.

Radovanoviću, koji se nekad prezivao Mišić, sud je ukinuo pritvor i odredio mu je meru zabrane napuštanja stana.

Nedavno je sud prihvatio jemstvo za dvojicu optuženih - Danila Stojanovića i Milutina Radovanovića i oni se sada brane sa slobode. 

Pored Šarića i Lazarevića optuženi su i Bojan Stanojković, Danilo Odović, Aleksandar Bošković, Nikola Spasojević, Danilo Stojanović, Milutin Radovanović, Duško Mirković, Stefan Andrejić, Marko Vukić, Uroš Radovanović, Milan Vučinić, Arsa Šarić i Duško Šarić.

Bojanu Stanojkoviću, Nikoli Spasojeviću, Stefanu Andrejiću, Milanu Vučiniću, Arsi Šariću i Dušku Šariću se sudi u odsustvu jer su u bekstvu.

Prema optužnici Tuzilaštva za organizovnai kriminal, vođa ove grupe je Darko Šarić, koji je, kako se sumnja, stvorio plan delovanja da iz bezobzirne osvete bude ubijen Nebojša Joksović, svedok saradnik u krivičnom postupku koji je protiv Šarića i drugih vođen zbog krijumčarenja kokaina.

Kada u tome nisu uspeli, Šarić je, kako se sumnja, izdao nalog da se preduzmu radnje koje su bile usmerene na diskreditaciju Joksovića da eventualno izgubi status svedoka saradnika.

Oni se terete i da su po Šarićevom nalogu postavili bombu pod kola biznismenu Goranu Nikolaševiću 2020. godine, kojom prilikom mu je uništen automobil.

Prema navodima iz optužnice, bombu je postavio Marko Vuković, dok mu je Uroš Radovanović čuvao stražu.

Nikolašević je policiji tada rekao da sumnja da je Joksović pokušao da ga ubije, dok tužilaštvo navodi da je Šarićeva grupa Joksoviću namestila kako bi ga diskreditovala zbog njegovog statusa svedoka-saradnika na suđenju za šverc kokaina. 

Tužilaštvo grupu tereti za krivična dela udruživanje radi vršenja krivičnih dela teško ubistvo, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, izrađivanje i nabavljanje oružja i sredstava namenjenih za izvršenje krivičnog dela, izazivanje opšte opasnosti, lažno prijavljivanje, zloupotreba službenog položaja i krivično delo iz člana 98 Zakona o tajnosti podataka. 

Izvor: Tanjug