Papa Franja prokomentarisao američke izbore, katolicima poručio: Morate izabrati manje zlo

Papa Franja osudio je ubistva palestinske dece u izraelskim napadima na Pojas Gaze i izrazio sumnju u navode da Izrael i Hamas pokušavaju da završe 11-mesečni rat.

Papa Franja, foto: Tanjug/Guglielmo Mangiapane/Pool Photo via AP

''Žao mi je što moram ovo da kažem. Ali mislim da oni ne preduzimaju korake da okončaju sukob'', rekao je on na konferenciji za medije tokom leta iz Singapura u Rim, nakon završetka 12-dnevne turneje po Aziji.

On je rekao da svakodnevno razgovara sa članovima katoličke župe u Gazi, koji mu govore ''ružne i teške stvari'', prenosi Rojters.

''Molim vas, kada vidite tela ubijene dece, kada vidite da je, pod pretpostavkom da su tamo neki gerilci, bombardovana škola, ovo je ružno“, rekao je pontifik.

Papa je takođe podržao pozive na prekid vatre i oslobađanje izraelskih talaca koje drži Hamas.

Kritikovao Kamalu Haris i Donalda Trampa

Papa Franja kritikovao je politiku bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa i potpredsednice Kamale Haris i rekao da će američki katolici morati da "izaberu manje zlo" kada budu glasali u novembru.

On je kritikovao bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovog plana o deportaciji migranata, a američku potpredsednicu Kamalu Haris jer podržava pravo na pobačaj.

Prema njegovim rečima, neprihvatanje migranata je "teški" greh, a pobačaj je uporedio sa "ubijstvom".

"Oboje su protiv života, i onaj što izbacuje migrante i ona što je za ubijanje beba. Oboje su protiv beba", rekao je Franja novinarima u svom avionu dok se vraćao u Rim sa turneje po Aziji.

Papa se ogradio rečima da on nije Amerikanac i da neće glasati na tamošnjim izborima, ali je svejedno izneo jasan stav po pitanju dva vruća politička pitanja u SAD - pravu na abortus i postupanju sa migrantima - koja su takođe vruća za samu rimokatoličku crkvu.

Franja je golgotu migranata pretvorio u prioritet svog pontifikata i često i empatično govori o njima.

Premda snažno podržava crkveno učenje o zabrani abortusa, Franja tu doktrinu ne ističe tako mnogo kao njegovi prethodnici.

Saradnja sa Kinom

Franja je takođe rekao da sporazum Vatikana sa Kinom o imenovanju katoličkih biskupa u toj zemlji pokazuje dobre rezultate, ukazujući da će skoro sigurno biti produžen kada dođe do obnove ove jeseni.

Papa je istakao da su rezultati sporazuma iz 2018, u kojem Kina dobija određeni doprinos u izboru katoličkih biskupa, "dobri".

''Srećan sam zbog dijaloga sa Kinom. Radimo sa dobrom voljom“, rekao je papa.

Konzervativni katolici oštro su kritikovali sporazum, navodeći da je Kini dozvoljena prevelika kontrola, dok Vatikan tvrdi da sporazum rešava višedecenijski razdor između podzemne crkve koja je lojalna Rimu i Katoličkog patriotskog udruženja pod državnim nadzorom.

Vatikan takođe tvrdi da papa zadržava mogućnost da donese finalnu odluku u imenovanju kineskih biskupa.

Papa je negirao navode francuskih medija da će prisustovati ponovnom otvaranju katedrale Notr Dam u Parizu 8. decembra, pet godina nakon razornog požara.

Dodao je da ima želju da poseti rodnu Argentinu, kao i španska Kanarska ostrva, zbog priliva migranata koji stižu morem.

Povodom sveštenika Abea Pjera, koji je optužen za seksualno zlostavljanje najmanje sedam žena, papa je istakao da nije siguran da li je Vatikan bio upoznat sa optužbama pre smrti sveštenika 2007.

Papa Franja je, tokom turneje, posetio Indoneziju, Papuu Novu Gvineju, Istočni Timor i Singapur, gde je pozvao na delovanje u borbi protiv klimatskih promena, zalagao se za međuverski dijalog i ojačao prisutnost Katoličke crkve u toj regiji.

 Izvor: Tanjug/Insajder