Srbija predala zahtev za održavanje sednice SB: Situacija na Kosovu u suprotnosti sa Poveljom UN i Rezolucijom 1244

Ambasador Srbije pri Misiji UN Nemanja Stevanović predao je u ponedeljak, 5. februara, zahtev Republike Srbije za sazivanje vanredne sednice Saveta bezbednosti UN zbog situacije na Kosovu i Metohiji.

Ambasador Srbije pri Misiji UN Nemanja Stevanović predao je zahtev Republike Srbije za sazivanje vanredne sednice SB UN zbog situacije na Kosovu i Metohiji. Foto: Tanjug/STR

Zahtev je predat u Misiji Gvajane i to političkom savetniku u misiji ove države, koja je predsedavajući SB UN.

U zahtevu, u koji je Tanjug imao uvid, pored ostalog se skreće pažnja na aktuelnu situaciju na teritoriji Kosova i Metohije i u vezi sa Kosovom i Metohijom, koja je u oštroj suprotnosti sa Poveljom UN i Rezolucijom SBUN (1999) 1244, i koja je takve prirode da zahteva održavanje posebne sednice Saveta bezbednosti.

Navodi se da je taj zahtev u skladu sa članom 35 Povelje Ujedinjenih nacija i članom 3 Privremenog poslovnika Saveta bezbednosti UN (Provisional Rules of Procedure of the Security Council (S/96/Rev.7).

U dokumentu se kaže da je na toj teritoriji, koja se u skladu sa Poveljom UN, drugim pravilima međunarodnog prava i Rezolucijom Saveta bezbednosti UN (1244) nalazi u sastavu Republike Srbije, a na kojoj je uspostavljena međunarodna uprava Ujedinjenih nacija, u toku kulminacija dugotrajnih i dobro isplaniranih i sistematskih akcija rukovodstva kosovskih Albanaca, kojom se Srbi namerno podvrgavaju nepodnošljivim životnim uslovima.

"Radi se o nelegalnoj odluci Privremenih institucija samouprave u Prištini o ukidanju prometa srpske valute dinara na prostoru Kosova i Metohije, koja predstavlja kontinuitet mera brutalnog fizičkog i institucionalnog nasilja nad Srbima od strane Privremenih institucija samouprave u Prištini, a čiji je suštinski cilj potpuno etničko čišćenje i nestanak srpske populacije sa tog prostora - što je trenutno u toku", navodi se u dokumentu.

Ističe se da "razornost pomenutih dugotrajnih mera represije rukovodstva kosovskih Albanaca, u okviru kojih nelegalno ukidanje srpske valute dinar predstavlja najsveobuhvatniji postupak u namernom podvrgavanju Srba nepodnošljivim životnim uslovima, upečatljivo ilustruje podatak da je više od 14 odsto Srba već napustilo prostor Kosova i Metohije samo za proteklih godinu dana". 

"Imajući u vidu da se ovaj proces drastično intenzivirao nakon najave pomenute nelegalne mere ukidanja srpskog dinara, Republika Srbija inicira održavanje vanredne sednice SB UN kako bi se hitno preduzele mere koje bi sprečile nastanak nepopravljive štete (irreparable harm) po opstanak srpskog naroda na prostoru Kosova i Metohije", navodi se u zahtevu.

Pojašnjava se da je rukovodstvo kosovskih Albanaca pomenutom merom ukidanja prometa srpskog dinara "u potpunosti lišilo Srbe i druge pripadnike nealbanskih zajednica njihovih redovnih mesečnih plata, penzija, socijalne pomoći i drugih ličnih primanja, kao i da je u sprovođenju te mere već izvršilo nasilne upade i gašenje srpskih institucija, opština i ambulanti na području Gore, Peći, Istoka, Kline i Prištine, kao i nezakonitu zaplenu novca koji je bio namenjen isplati socijalne pomoći i penzija Srbima u tim, mahom povratničkim, sredinama navedenih opština".  

Dodaje se da je "takođe momentalno i suštinski onemogućilo rad 922 privatna privredna subjekta u vlasništvu Srba, ali i svako funkcionisanje svih društvenih, zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i svih drugih institucija koje Srbima pružaju javne usluge na tom prostoru".

Kako se navodi, samo u periodu od novembra 2022. godine, naoružane formacije kosovskih Albanaca (čije je samo postojanje protivno Rezoluciji 1244 (1999) 98 puta su koristile neproporcionalnu i nezakonitu silu protiv srpskog stanovništva (od čega 83 puta na prostoru severa KiM).

Dodaje se da su "koristeći mehanizme institucija koje su formirane suprotno Rezoluciji 1244 (1999) Saveta bezbednosti UN, teško naoružane formacije kosovskih Albanaca su samo od novembra 2022. godine izvršile 38 upada na sever Kosova i Metohije, gde u poslednje vreme ostvaruju i kontinuirano oružano prisustvo, kao i da to prisustvo koriste da vrše arbitrarna hapšenja istaknutih srpskih pojedinaca i sve druge poznate oblike fizičkog i institucionalnog nasilja protiv srpske populacije".  

"Između ostalog, vrše akte masovnog zastrašivanja srpskog stanovništva kroz: 

1) onemogućavanje slobode kretanja Srba putem bezrazložnih zaustavljanja, ponižavajućeg postupanja, prebijanja, pa čak i ranjavanja civila na ilegalno uspostavljenim oružanim punktovima i svim drugim tačkama na čitavom severu KiM, 

2) bezrazložno otvaranje vatre i gotovo stalno prisustvo oklopnih borbenih vozila u uobičajeno mirnim urbanim srpskim sredinama, 

3) nelegalnu eksproprijaciju zemlje u privatnom vlasništvu Srba, koju potom koriste za izgradnju nelegalnih albanskih policijskih baza,

4) donošenje odluka o oduzimanju zgrada u vlasništvu srpskih institucija, koje su vlasnici tih objekata,

 5) nasilno otimanje imovine Srpske pravoslavne crkve i narušavanje specijalne zaštitne zone oko objekata SPC, a srpske pravoslavne crkve stare više vekova prisvajaju i preimenuju u albanske, 

6) preoravanje i uništavanje srpskih grobalja, 

7) uvođenje osmomesečnog ilegalnog embarga na srpsku robu i zaplene legalne robe u vlasništvu srpskih trgovaca", navodi se u zahtevu.

Kako se navodi, "u najnovijom odlukom Prištine o zabrani dinara kao legalne valute na prostoru KiM je nepobitno stvorena situacija koja je takve prirode da trenutno uzrokuje drastično pogoršanje bezbednosnih prilika i omogućava dovršetak sprovođenja tekućeg (ongoing) progona, prevashodno srpskog stanovništva, kao zločina protiv čovečnosti".

"Uporedo sa progonom Srba, tzv. rukovodstvo kosovskih Albanaca otvoreno odbija da ispuni obaveze koje su Privremene institucije samouprave u Prištini preuzele u okviru Dijaloga Beograda i Prištine, u prvom redu obavezu formiranja Zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvom na Kosovu i Metohiji", navodi se.

"Istovremeno, a uz određenu spoljnu podršku, piše dalje u dokumentu, nastoji i da Republici Srbiji nametne politička rešenja kojima se legalizuju posledice jednostranog prištinskog delovanja u sprovođenju etničkog čišćenja i progona srpskog stanovništva, odnosno politička rešenja kojima se grubo krše odredbe rezolucija Saveta bezbednosti UN 1160 (1998), 1199 (1998), 1203 (1998), 1239 (1999) i 1244 (1999)".  

"Iz te perspektive, Republika Srbija još jednom izražava svoju punu privrženost doslednom i striktnom poštovanju ciljeva i načela Povelje UN, kao i odredbi Rezolucije SB 1244 (1999). Usled toga očekuje i od drugih aktera u međunarodnoj zajednici da savesno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze u skladu sa Poveljom UN, kao i da ne vrše pritisak na Republiku Srbiju i one koje nastoje da deluju u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama", piše u zahtevu.

U tom kontekstu, naglašava se da je nesporno da obaveze svih međunarodnih subjekata prema Povelji UN, što uključuje i striktno poštovanje rezolucija Saveta bezbednosti UN usvojenih na osnovu Glave VII Povelje UN, imaju apsolutnu prevagu nad svim drugim sporazumima i aranžmanima.

Ističe se da Srbija ostaje posvećena procesu normalizacije odnosa Beograda i Prištine u Dijalogu koji se vodi pod pokroviteljstvom Evropske unije, a na osnovu Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 2010. godine (A/Res/64/298) i dodaje da je od početka vođenja Dijaloga, Beograd konstruktivno i u dobroj veri pristupao ovom procesu, ispunjavajući sve svoje obaveze u okviru postignutih sporazuma. 

"S druge strane, Priština odbijanjem da punih 11 godina formira Zajednicu srpskih opština, gotovo svakodnevnim eskalatornim potezima i institucionalnim  nasiljem u cilju progona srpskog naroda, obesmišljava sve prethodno potpisane i dogovorene sporazume, s namerom ukidanja i samog procesa Dijaloga. S tim u vezi, posledlja odluka o ukidanju srpskog dinara na prostoru Kosova i Metohije od strane Privremenih institucija samouprave u Prištini doneta je između ostalog i s ciljem potpunog ukidanja Dijaloga", navodi se u dokumentu.

Kako dalje stoji, "Republika Srbija je, u nastojanju da se spreči dalja eskalacija krize na Kosovu i Metohiji i očuva mir i stabilnost, prinuđena da ovim putem snažno zahteva sazivanje posebne hitne sednice Saveta bezbednosti UN i odlučnu reakciju međunarodne zajednice".  

"Republika Srbija smatra da je održavanje takve sednice apsolutno neophodno i neodložno kako bi se tekuća kriza rešila diplomatskim sredstvima, u skladu sa međunarodnim pravom i bez pribegavanja upotrebe oružane sile i nametanja rešenja koja su u suprotnosti sa Poveljom UN. Zbog hitnosti situacije, u svetlu neposredne opasnosti nastanka nepopravljive štete (irreparable harm), smatramo da je očito potrebno hitno zasedanje Saveta bezbednosti i to pre redovnog održavanja sednice na kojoj bi se razmatrao izveštaj UNMIKa u skladu sa rezolucijama Saveta bezbednosti UN 1160 (1998), 1199 (1998), 1203 (1998), 1239 (1999) i 1244 (1999)", navodi se.

"Budući da su se sada u potpunosti materijalizovala upozorenja Republike Srbije i da sada postoji neposredna i realna opasnost da rukovodstvo kosovskih Albanaca nakon ukidanja srpskog dinara, intenzivira dalje jednostrane akte, uključujući tu i angažovanje oružanih formacija, u nastojanju da onemogući opstanak srpskog stanovništva na teritoriji Kosova i Metohije, da svojim sistematskim i široko rasprostranjenim aktima nasilja, koji neretko uključuju i upotrebu oružane sile, povređuje ili teško ugrožava ostvarivanje osnovnih i na međunarodnom pravu utemeljenih prava i interesa stanovnika na Kosovu i Metohiji, kao i legitimne interese Republike Srbije", navodi se.

"Obzirom na to da takvi postupci mogu provocirati preduzimanje odgovarajućih mera radi sprečavanja nastanka nepopravljive štete i zaštite osnovnih prava srpskog i drugog nealbanskog stanovništva koji su garantovani međunarodnim pravom, uključujući tu i Rezolucijom 1244 (1999), radi omogućavanja da se dalji proces rešavanja kosovskog pitanja odvija u skladu sa osnovnim načelima i pravilima međunarodnog prava, posebno u skladu sa Poveljom UN i principima na kojima se temelji Rezolucija 1244 (1999), Republika Srbija apeluje na Savet bezbednosti, ali i sve međunarodne organizacije i države koje mogu da utiču na rešavanje krize, da preduzmu sve mere neophodne za: 

1) Momentalno zaustavljanje tekućeg (ongoing) i sprečavanje ponovnog pokretanja progona srpskog naroda, u cilju normalizacije situacije na Kosovu i Metohiji 

 2)Stvaranje uslova za ponovno uspostavljanje smislenog dijaloga Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU, a u skladu sa Poveljom UN i Rezolucijom Saveta bezbednosti UN 1244 (1999)".

"Izražavajući duboko poštovanje prema Savetu bezbednosti, Republika Srbija još jednom ističe očekivanje da će ovaj zahtev biti prihvaćen, kao i da će zahtevana hitna vanredna sednica Saveta bezbednosti biti održana u najkraćem mogućem roku. U suprotnom, ignorisanje tekućeg (ongoing) progona i podvrgavanja Srba na Kosovu i Metohiji nepodnošljivim uslovima života, kroz ukidanje mogućnosti njihovog ekonomskog i fizičkog opstanka na tom prostoru, poput odsustva reakcija na pomenuta prethodna upozorenja koja je Republika Srbija upućivala na sednicama Saveta bezbednosti o Kosovu i Metohiji, gotovo izvesno će rezultirati nastankom nepopravljive štete (irreparable harm) po opstanak srpskog naroda na prostoru Kosova i Metohije", zaključuje se u dokumentu.

Izvor: Tanjug