Učesnici samita Otvoreni Balkan: Inicijativa donela nadu u prostor opterećen sukobima

Zemlje Zapadnog Balkana zatražiće od Evropske unije da region uključi u svoje planove podrške za naknadu državama za kupovinu struje, rečeno je danas na konferenciji za novinare posle samita inicijative Otvoreni Balkan u Beogradu.

Lideri zemalja na samitu Otvoreni Balkan. Foto: Srđan Ilić

Učesnici samita su na konferenciji za novinare poručili da treba „otvarati Balkan, jer je ta inicijativa donela nadu u prostor koji je bio opterećen trvenjima, sukobima i razmimoilaženjima".  

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovio je reči crnogorskog premijera Dritana Abazovića da su zemlje ovog regiona „sve probale i pokušale", osim da sarađuju i rade zajedno da obezbede bolji život građanima.  

Nas čeka teška zima, procureli su neki papiri iz Evropske unije i gledaće kako da pomognu zemljama članicama, a pokušaćemo da kao Zapadni Balkan u celini tražimo pomoć i delimičnu naknadu za kupovinu struje, rekao je Vučić na konferenciji za novinare.  

Pozivam EU da ceo Zapadni Balkan stavi u taj plan pomoći za energetsku bezbednost, istakao je Vučić.  

Vučić je objasnio i da sporazum koji je potpisan o prehrambenoj sigurnosti predviđa da se eventualna zabrana izvoza žitarica iz Srbije neće odnositi na Albaniju i Severnu Makedoniju, kao i obratno.  

Veoma sam ponosan na naše prijateljstvo i saradnju i moji politički protivnici kad ne znaju šta da kažu - kažu „bio je pripit", a ne znaju sa koliko ponosa sam obilazio sve štandove i ići ću opet u subotu na sajam, naglasio je šef države.  

„Mi uvek potcenjujemo sebe na Balkanu, mislimo da smo niža rasa ili bića, a imamo ogroman potencijal kada smo zajedno. Decenijama ne verujemo u sebe, već maštamo da budemo neko drugi. Ova ideja je najbolja, jer je rođena na Balkanu", rekao je Vučić.  Dodao je da uvek postoje ljudi koji će u svemu da pronađu nešto negativno, kao što im smeta što je Novak Đoković bio na večeri.  

„Različito mislimo Edi (Rama) i ja, ali vidimo interese i Srba i Albanaca u našoj saradnji. Rešili smo probleme sa Severnom Makedonijom, a pokušavamo da ih rešavamo i sa Crnom Gorom, jer je naš cilj mir, stabilnost i napredak zemlje", kazao je Vučić.  

„Koliko godina su čekale Albanija i Severna Makedonija da otvore pregovore sa EU? Je l' mislite da je meni ovaj sastanak manje važan nego prisustvo u Savetu EU? Nije. Ovde smo sa komšijama, sa ljudima sa kojima živimo i hleb delimo", istakao je Vučić.  

Za nas ne postoji niko važniji od ljudi koji su danas sa nama, poručio je Vučić i istakao da se ne treba odricati prijateljstva sa Turskom i Mađarskom.  

„Da ne sečemo sebi nogu da bi nas neko pomilovao po glavi i rekao - mnogo ste dobri. Čeka nas da imamo struje i hrane, Edi bi rekao na Kosovu, a ja u Prištini", naveo je.  

Vučić je rekao da će u narednim danima i nedeljama biti urađeno sve da bi radne dozvole kao ugaoni kamen inicijative stupile na snagu, a još se čeka odluka makedonskog Sobranja.  

Premijer Albanije Edi Rama rekao je da je u četvrtak bio najveći i najbolji dan otvorenog Balkana, a mogao je biti i tipično loš dan za Balkan u celini.  

Umesto da otvorimo vrata ljudima koji vredno i naporno rade, ljudima koji rade sa dušom, mogli smo da otvorimo vrata lošim vestima o sukobima i ratnim nemirima, aludirao je on na situaciju sa dokumentima između Beograda i Prištine.  

„Na svu sreću, ovo prvo je bilo slučaj. Hajde da otvaramo Balkan, to je naš izbor, da gledamo ispred sebe, da zbližavamo ljude, da im omogućimo da se bolje razumeju i stvaraju mogućnosti", istakao je Rama.  

Rešenje koje je dato za dugi zastoj koji se stalno ponavlja je rešenje u okviru Otvorenog Balkana. Svi u Otvorenom Balkanu se krećemo koristeći lične karte, rekao je Rama.  

„Rekao sam da ukoliko bi Kosovo bilo za stolom Otvorenog Balkana, a po mom mišljenju konstatno i pogrešno odbijaju da tu budu, ovo pitanje bi davno bilo predmet pažnje. Nisam rekao da su Albanija ili ja odigrali tu ulogu, ali načela i principi Otvorenog Balkana su suština tog rešenja", precizirao je Rama.  

„Ova zima će biti jedna od najtežih sa kojom smo se sreli na Balkanu u svim našim zemljama. Na Kosovu su restrikcije satima, ali i u zemljama EU su predstavljeni planovi za restrikcije struje", poručio je albanski premijer.  

Rama je pozvao EU da ne ponovi sa zemljama regiona sramotno ponašanje koje se dogodilo tokom pandemije, kada su zemlje Balkana bile prinuđene da se okrenu Rusiji, Kini i Turskoj kako bi počele „spasilačke operacije za lekare i sestre, za nabavku vakcina, jer se EU zatvorila i gledala u unutrašnje zidine sopstvenog zamka".  

„Na sreću, lideri EU su svesni činjenice da je to bilo sramotno i u razgovorima koje smo imali istakli su da je potrebna strateška EU da se ne ponovi ista situacija. Evo sada i EU govori o podršci zemljama sa dodatnim novcem", kazao je Rama.  

„Čuli smo ovde od opozicije da smatraju da je predsednik bio pripit, a ja smatram da je pripitije optužiti nekog da je pijan, a vi ste trezni pa ste u takvom stanju", poručio je Rama.  

Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski istakao je da su države i vlade solidarne u ovom trenutku krize, jer će predstojeća zima možda biti najteža od Drugog svetskog rata.  

„Bolje je da to preživimo zajedno, nego podeljeni. Bavimo se problemima zajedničkim snagama", rekao je Kovačevski.  

„Uz specifične korake da se reše problemi nedostatka hrane, saglasili smo se oko saradnje u energetskoj krizi. Poboljšaćemo uslove za međunarodnu trgovinu strujom, elektroprivrede Srbije i Crne Gore će sarađivati, a Severna Makedonija je uključila sve svoje kapacitete", najavio je Kovačevski.  

„Ukoliko bismo nastupili sami na tržištu bili bismo slabiji, a zajedno možemo da privučemo više investicija i zadržimo postojeće investitore u regionu", rekao je on.  

„Nema gasa zbog rata u Ukrajini, nema nafte jer je više koristimo zbog nedostatka gasa, nema vetra, suša je", istakao je Kovačevski i objasnio da zato ima problema u proizvodnji struje.  

„Da bismo imali cene koje građani mogu da plate, zemlje subvencionišu kompanije za proizvodnju električne energije", rekao je on i objasnio da je vlada Severne Makedonije platila 50 miliona evra za proizvodnju struje jer subvencioniše 80 odsto cene.  Slično je u svim zemljama regiona, ukazao je on.  

Premijer Crne Gore Dritan Abazović rekao je da je njegova zemlja zatražila da delegira predstavnika u Kriznu grupu inicijative Otvoreni Balkan koji se bavi snabdevanjem hranom i energentima.  

„Ova inicijativa funkcioniše i ja preuzimam obavezu da na sledećoj sednici vlade Crne Gore predložim člana te krizne grupe", rekao je Abazović.  

On je zahvalio kolegama Vučiću, Rami i Kovačevskom koji su prihvatili tu inicijativu, iako Crna Gora nije član Otvorenog Balkana. Abazović je potvrdio da je u Podgorici postignut dogovor o novoj većini, ali nije rekao da li ostaje na funkciji premijera ili ne.  

„Ja sam rekao da sam premijer koji donosi teške odluke, za 100 dana Vlade Crne Gore doneto je mnogo teških odluka, i ako i dalje budem premijer donosiću teške odluke koje će voditi onome što imamo danas, a to je da menjamo lice i naličje ovog regiona", rekao je Abazović.  

Predsedavajući Saveta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija rekao je da je jako tužan što i ministar iz BiH nije potpisao sporazum o mehanizmu snabdevanja prehrambenim proizvodima zajedno sa Srbijom, Severnom Makedonijom i Albanijom.  

„Nadam se da će, ipak, Srbija nastaviti da pomaže BiH osnovnim prehrambenim namirnicima. Oni koji blokiraju BiH ne čekaju na granicama, čekaju proizvođači", dodao je on.  

Izvor: FoNet