Varhelji: Srbija treba da pojača napore na usklađivanju sa pozicijama EU
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je da Srbija u aktuelnom geopolitičkom kontekstu treba da pojača napore na usklađivanju sa pozicijama EU u spoljnoj politici, uključujući deklaracije i sankcije, u skladu sa pregovaračkim okvirom, i da je, pored toga, potreban napredak u dijalogu Beograda i Prištine.

U intervjuu za Dnevni evropski servis, Varhelji je rekao da Brisel posle izbora očekuje formiranje nove vlade Srbije kako bi se nastavile ključne reforme u pravosuđu, borbi protiv korupcije, u oblasti medijskih sloboda, slobode udruživanja i odnosa prema ratnim zločinima.
„Značajno je reći i da je napredak Srbije u vladavini prava ključan i da će nastaviti da određuje ukupan tempo pristupnih pregovora", istakao je evropski komesar.
Varhelji je rekao da je normalizacija odnosa Beograda i Prištine kroz dijalog uz posredovanje EU od ključnog značaja za njihovu budućnost i mir, kao i stabilnost celog regiona, posebno u aktuelnoj geopolitičkoj situaciji. Dodao je da trenutno postoji prilika za pravi napredak na tom planu.
Na pitanje u kojoj meri put Srbije ka EU koči slaba usklađenost sa Unijom u spoljnoj politici, posebno sa sankcijama Rusiji, Varhelji je rekao da je Srbija u "veoma specifičnoj situaciji" i da u Briselu razumeju kompleksnost tog pitanja.
"Međutim, trenutna geopolitička situacija zahteva konkretnije odgovore naših partnera", istakao je evropski komesar.
On je rekao da je Srbija napravila strateški izbor kada je tražila članstvo u EU i da takva odluka podrazumeva i usklađivanje sa spoljnom politikom Unije.
„EU računa na Srbiju kao na iskrenog patnera koji se zalaže za naše zajedničke vrednosti, bezbednost i prosperitet. Srbiju smatramo svojim saveznikom", rekao je Varhelji.
On je rekao i da EU prepoznaje izazove Srbije ali da jeste i biće i dalje njen najvažniji politički i ekonomski partner i da će joj pomoći da se pozabavi tim izazovima.
On je podsetio da je Srbija prošle godine otvorila klaster 4 (zelena agenda) u pregovorima sa EU dodavši da je to bio rezultat, s jedne strane ustavnih reformi u oblasti pravosuđa i, s druge strane, EU je tako signalizirala da može da odgovori na napredak u sprovođenju reformi.
Kada je reč o mogućnosti za otvaranje novog klastera u pregovorima sa EU do kraja godine, Varhelji je rekao da je Srbija ispunila početna merila za klaster 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i da je taj klaster tehnički spreman za otvaranje.
Međutim, kako je rekao, odluka o otvaranju i zatvaranju klastera "u rukama" je članica i takve odluke moraju da budu donete jednoglasno.
Kada je reč o Evropskoj političkoj zajednici, koju je predložio francuski predsednik Emanuel Makron i čiji je prvi sastanak održan ranije ovog meseca u Pragu, Varhelji je rekao da ona nudi platformu za politiike diskusije na visokom nivou između evropskih zemalja i njihovih partnera iz susedstva.
„Bilo je krajnje vreme da imamo platformu koja nudi priliku za takav dijalog i saradnju, gde svi možemo da se pozabavimo gorućim pitanjima od zajedničkog interesa za jačanje bezbednosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta", rekao je Varhelji.
Evropski komesar je istakao da taj okvir neće zameniti postojeće politike i instrumente EU, naročito proširenje, već da partnerima EU sa Zapadnog Balkana nudi značajnu priliku da "sede za istim stolom i razgovaraju o pitanjima od zajedničkog interesa za kontinet i šire".
Na pitanje da li može da potvrdi da će do kraja godine biti održan samit EU-Zapadni Balkan u nekoj zemlji regiona, Varhelji je rekao da nije na Komisiji da to komentariše ali da izazovna vremena zahtevaju posebno blisku saradnju Unije i Zapadnog Balkana.
Dodao je da je do sada ove godine bilo nekoliko nekoliko sastanaka predstavnika EU i regiona na visokom nivou, ali da se ne bi iznenadio da se taj samit održi u decembru.
Izvor: Beta