Vulin: Moramo stvoriti srpski svet da se ne bi ponovila Kozara i oluje

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, izaslanik predsednika Srbije Aleksandra Vučića, izjavio je danas na Mrakovici da se srpski svet ne stvara da bi nekom pretio, već da se ne bi ponovila Kozara.

Izaslanik predsednika Srbije, ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin prisustvovao je u Mrakovici obeležavanju osamdesete godišnjice od početka bitke na Kozari. Foto: BETAPHOTO/MUP SRBIJE

Vulin je na obeležavanju 80 godina od bitke na Kozari ocenio da "tamo gde Srbi nemaju svoju državu, svog policajca, profesora, učitelja, lekara nema ni pravde za srpski narod i da će im samo ono što sami stvore sačuvati život i trajanje".

"Ćutali smo o Kozari i Јasenovcu, a onda su došle oluje. Da ne bi bilo oluja i da se ne bi ponavljale beskrajne slike prognanika, moramo stvoriti srpski svet i od Srba napraviti jedinstven politički narod kao što je i svaki drugi pod kapom nebeskom", kazao je on.

On je rekao su Srbi na Kozari i danas sami, dodavši da na obeležavanju godišnjice bitke na Kozari "nema stranaca, visokih predstavnika da podele i bol Srba, kao što ni juče nikog od njih nije bilo u Bratuncu".

"Da li je 30.000 umorenih Srba malo za jedno oprosti, za jednu suzu, da neko bude u prvom redu, a da nije iz srpskog naroda", kazao je Vulim.

On je zatražio odgovor i na pitanje - koliko Srba treba da bude pobijeno i poklano da bi neko došao i zatražio oprost.

"Јoš ne znamo taj broj, niko da nam kaže, koliko god da nas je pobijeno i poklano niko da dođe zatraži oprost", naglasio je ministar odbrane Srbije.

Dodao je da se "svet se promenio, ali se zlo nije promenilo, kao ni potreba velikih da nama malima govore šta da radimo, kako da činimo i koju stranu da izaberemo".

"Srbi nikad ne biraju pogrešnu stranu, gledajte šta misle i osećaju i znaćete gde je pravda i istina", ocenio je Vulin.

On je naglasio da Srbija neće zaboraviti Srbe gde god živeli, već će ih "čuvati, paziti i briniti", dodavši da Srbija nikome ne preti i učiniće sve za mir.

Dodik: Stradanje na Kozari ne sme biti zaboravljeno

Foto: BETAPHOTO/MUP SRBIJE

Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je, na obeležavanju 80 godina od Bitke na Kozari, da Republika Srpska i Srbija šalju jedinstvenu poruku danas da stradanje srpskog naroda na Kozari ne sme biti zaboravljeno, istakavši da je prošli bio vek srpskog stradanja, a da ovaj treba da bude srpskog ujedinjenja - državnog i nacionalnog.

"Kozaračka epopeja živi i živeće", rekao je Dodik, prenela je Srna.

On je istakao da je zajedno sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ranije dogovorio da zajedno obeležavaju važne datume iz srpske istorije, a jedan od tih je Kozara.

"Zato smo ovde zajedno i šaljemo jedinstvene poruke", rekao je Dodik.

Na centralno spomen-obeležje na Mrakovici, povodom obeležavanje 80 godina od Bitke na Kozari, položeni su venci.

Venac su u ime institucija Republike Srpske položili srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, predsedavajući Saveta ministara Zoran Tegeltija, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač.

Vence su položili i izaslanik predsednika Srbije, ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin i ministarka rada, zapošljavanja, boračke i socijalne zaštite Darija Kisić Tepavčević.

Dodik je naglasio da svake godine na ovoj manifestaciji sećanja čuje saznanje o Kozari koje je uvek saznanje o stradanju, a nikada nije saznanje o pravdi.

"Monstrum od NDH je organizovao logore za decu kroz koje je prošlo 32.000 kozaračke dece. Ta deca su bila jedina deca na svetu koja su imala svoj logor, to je uradila NDH, to je bila zvanična politika te države", rekao je Dodik.

On je naveo da sve generacije Kozare i Potkozarja to pamte, kao i on jer je vaspitan na stradanju Kozare, a predstava koju je stekao u porodici o ustašama i Nemcima je bila toliko stravična da i danas ponekad oseti strah od njih.

Na Memorijalnom zidu centralnog spomenika na Mrakovici upisana su imena 9.921 poginulog borca u borbama na ovom području tokom Drugog svetskog rata.

Polaganju venaca prethodio je parastos, koji je služilo sveštenstvo Eparhije banjalučke.

Dodik je istakao da u političkom procesu Republiku Srpsku treba pripremati za odlučujuću odluku jer BiH, kako je naglasio, nije dobra ni za Srpsku ni za Srbe.

"Ona sprečava našu slobodu, razvoj, sprečava da možemo da dišemo punim plućima. Muslimani žele da zadrže BiH kao svoj definitivni cilj. Svet se promenio i ući će u novu konstelaciju, a mi treba da ostanemo jedinstveni i sigurni, povezani, snažni", rekao je Dodik.

On je istakao da su Srbi stradalnički narod, koji je tokom prošlog veka izgubio više od pola populacije.

"Sada ovo treba da bude vek našeg srpskog ujedinjenja - srpskog, državnog i nacionalnog. Da li će ova generacija to uspeti ili neće, to nije važno, ali je važno da oni koji dolaze, to imaju u glavi, ne samo kao ideju, nego kao cilj", poručio je Dodik.

Dodik je istakao da Srpska danas može biti sigurna, dodajući i da je Srbija danas stabilna i jaka, što je važno i za Srpsku, koja se bori sa vidljivim i nevidljivim neprijateljima svaki dan.

"Svaki dan je borba i izloženi smo pritiscima, ali nam je lakše kad znamo da je Srbija tu. Moja uloga kao vodećeg funkcionera je da obezbedim mir i stabilnost", rekao je Dodik.

On je naveo da je siguran da snažna Republika Srpska ulazi u godine kada će joj se ponuditi da sama odluči na koji način će ići dalje.

"Ići ćemo zajedno i ne smemo drugačije. Što se tiče puteva u politici, oni ne postoje, oni se grade hodanjem. Moramo da izgradimo naše zajedništvo", rekao je Dodik.

Dodik je pozvao da se izađu na izbore, održi snažna struktura vlasti Republike Srpske i donese odluka budućnosti.

"Republika Srpska - država srpskog naroda, povezana sa Srbijom", poručio je Dodik.

Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom delu planine, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe.

Simbol je stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša, u kojoj je ubijeno 40.000 civila, a 68.000 je zarobljeno i odvedeno u logore, među kojima više od 23.000 dece.

Izvor: Beta, Tanjug