Zaključak panela „Evropska politička zajednica – gde su granice Evrope?“: Jedini konkretan rezultat prvog samita Evropske političke zajednice je slika 44 lidera

Jedini konkretan rezultat prvog samita Evropske političke zajednice (EPZ) je slika 44 lidera, među kojima priličan broj ima legitimaciju antidemokratskih političara, rečeno je danas tokom panela „Evropska politička zajednica – gde su granice Evrope?“

Lideri poziraju za grupnu fotografiju tokom sastanka Evropske političke zajednice u Praškom dvorcu u Pragu, Češka Republika. Foto:Beta/AP Photo/Darko Bandic

Slika sa samita u Pragu daje legitimitet nedemokratskim političarima, jer su pozvani na takav skup, ocenio je Dušan Reljić iz Nemačkog instituta za međunarodne i bezbednosne poslove.

Reljić je izjavio da je samit iskazao izolovanost ruskog predsednika Vladimira Putina i poslao poruku da će Evropa pokušati da bez Vašingtona odlučuje o budućnosti kontinenta.

Ono što će se događati će zavisiti od rata u Ukrajini i izbora sledećeg američkog predsednika, naveo je Reljić.

Predsednik Evropskog pokreta u Italiji Pjer Virđilio Dastoli je ocenio da EPZ nije zajednica vrednosti, već strateška zajednica bez vrednosti.

Treba izbeći da to bude samo forum političkih lidera dva puta godišnje, rekao je Dastoli, uz konstataciju da EPZ ne treba da bude alternativa proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan i istočne evropske zemlje.

Potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji Dušan Lopandić je izjavio da se radi o nekoj vrsti nacrta novog oblika evropske arhitekture, pošto je Rusija Evropi okrenula leđa.

Ne treba previše očekivati od ovakvih sastanaka, ali to je prvi samit EU sa ostatkom Evrope, rekao je Lopandić, uz ocenu da problem proširenja Unije ostaje otvoren.

Srbija je u tom procesu sama sebe usporila, ne uključivanjem u spoljnu i bezbednosnu politiku EU, zaustavljanjem svih reformi, činjenicom da dugo nema vladu, naveo je Lopandić.

Reljić je izjavio da EU svojom finansijskom podrškom čini proširenje nemogućim u narednih sedam godina.

Članice EU u okruženju Zapadnog Balkana će dobiti kao pomoć 11 puta više novca nego države regiona. Time se društveno ekonomski jaz između Zapadnog Balkana i EU još više povećava, a bez smanjenja tih razlika nema uslova za promenu položaja, rekao je Reljić.

Predsednica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić navela je da se radi o zajedničkoj sudbini Evrope i šta se vidi kao evropske granice.

Da li su u Pragu nastale nove granice Evrope, kako to može pomoći da se prevaziđe velika kriza i kako jedinstveni odgovor na rat u Ukrajini čuva i osnažuje Evropu, upitala je Jelica Minić i izrazila nadu da šef države Aleksandar Vučić razmišlja o tome da li Srbija može sebi dozvoliti da bude izolovana u Evropi.

Izvor: FoNet