Alimpić za Insajder: Sve mi liči na to da je vlast izigrala opoziciju

Dok opštinske izborne komisije obaraju opozicione liste, i dalje se ne oglašava Gradska izborna komisija (GIK) koja nije potvrdila listu "Kreni - pokreni", Save Manojlovića. Opcija da se nezadovoljni zbog situacije po pitanju verifikacije lista povuku iz izborne trke moguća je još sutra, a više detalja znaćemo posle sastanka opozicije okupljene pod sloganom "Biram borbu".

Foto: Insajder

Podsećamo, opštinske izborne komisije juče su oborile izborne liste opozicije na Novom Beogradu i Voždovcu. Istovremeno su izborne liste Kreni-promeni odbijene u većini beogradskih opština.

Kako je za Insajder rekao Dobrica Veselinović iz Zeleno-levog fronta koji je i kandidat za gradonačelnika, ukoliko vlast ne povuče prigovore na njihove liste u nekoliko beogradskih opština, jedna od opcija je da povuku sve liste i da ne izađu na izbore 2. juna.

Da postoji više opcija da neke liste ne budu verifikovane, pitali smo Zorana Alimpića koji je član GIK-a na predlog Demokratske stranke.

Kako Alimpić kaže, u zakonu postoje tri mogućnosti. Ako su nedostaci takvi da nisu za odbijanje i odbacivanje, onda se daje rok od 48 sati da se uredi dokumentacija. Te tri mogućnosti ima opštinska komisija i GIK. 

Gradska izborna komisija. Foto: Tanjug/Beoinfo

Na naše pitanje, šta je glavni problem pa je došlo do masovnih obaranja lista, Alimpić za Insajder objašnjava kompleksnost situacije.

"Dešava se da se među potpisima podrške pronađu ljudi koji nemaju prebivalište u toj jedinici lokalne samouprave, a to ne znaju pa se potpišu, ili ljudi koji su ranije već potpisali za neku listu, onda se taj potpis odbija. Pa se onda dešava da zafali potpisa i onda se da rok od 48 sati da se dostave dodatni potpisi. E sad, kvaka je u tome što ti potpisi moraju da budu overeni do roka koji je predviđen za njihovo prikupljanje, a to je bio u ovom slučaju 12. maj do ponoći", navodi Alimpić. 

To zapravo znači da potpisi moraju da imaju pečat overe od 12. najkasnije. A to može da izvede samo neko ko je listu predao nekoliko dana ranije ili neko ko ima rezervu nekih nesortiranih potpisa koje nije ni predao pa onda naknadno da ih preda. Ukoliko je neko predao listu poslednjeg dana, što je slučaj sa Savom Manojlovićem kome još nije GIK potvrdio listu, i odbiju mu neke potpise, a nema dodatnih potpisa, više ne može ni da ih sakupi. 

"Glavni problem je naravno kratak rok koji je bio i opstrukcija u vezi sa overiteljima. Sad se možda vidi zbog čega i čemu je služila ta opstrukcija jer su vladajuće stranke ujedinjene prve predale listu. A onda odjednom nema overitelja i liste su zapravo većina je predala poslednjeg dana, 12. maja. Čak je u gradu šest lista predalo 12. maja", tvrdi Alimpić.

I nije taj datum nebitan. Naprotiv, 12. maj je izuzetno važan. 

"Zato što je 11. stupio na snagu ovaj novi zakon o izmenama i dopunama zakona o jedinstvenom biračkom spisku i u tom zakonu piše da biračko pravo, odnosno prebivalište koje su ljudi dobili na nekoj jedinici lokalne samouprave nakon 3. jula prošle godine, da oni u stvari nemaju biračko pravo i nemaju prebivalište, da, ne mogu da budu u biračkom spisku, znači nemaju biračko pravo na tu jedinicu lokalne samouprave nego na onoj na kojoj su bili pre 3. jula", kaže sagovornik Insajdera.

Sve mu liči na to da je vlast na neki način "izigrala" opoziciju.

"Nije da mi liči nego očigledno je da je tu postojao  plan. Znači plan da se predlog opozicije za promenu zakona koji je imao pre svega za cilj brisanje takozvanih fantoma, odnosno brisanje ljudi koji su formalno prebacili svoje prebivalište zbog oglasanja, to je bio cilj. Nažalost, to uopšte nije i verujem da neće biti urađeno. Znači i dalje su svi ti ljudi na biračkom spisku. E sad, na tom biračkom spisku su bili, nažalost, i neki kandidati na listi. Ako kandidat nema biračko pravo na nekoj opštini, on ne može da bude kandidat", jasan je Alimpić

I podseća da zakon ne može da važi retroaktivno.

"U njemu piše da oni koji su predali svoje liste do dana stupanja na snagu zakona, a to je 11. maj, mogu da imaju takve kandidate kojima je prebivalište počelo posle 3. jula. Međutim, oni koji predaju liste posle stupanja na snagu zakona ne smeju da imaju takve kandidate među odbornicama, jer oni nemaju biračko pravo pošto oni praktično nisu izbrisali te ljude sa spiska. Oni su usvojili zakon jer je to opozicija tražila a u principu ga nisu sproveli", smatra Alimpić.

Ilustracija - izbori u Srbiji, jul 2020. Foto: Srđan Ilić

Prema njegovim rečima, desile su se anonimne prijave građana koji su navodno slučajno saznali za nepravilnosti.

"To može da se uredi samo preko evidencije MUP-a, kada su svi kandidati zapravo prijavili prebivalište na toj opštini. I ako nađu nekoga na opozicionoj listi, onda oni podnesu prigovor i kažu, zaista, prekršen je zakon, tu ima jedan ili više kandidata koji ima prebivalište na toj opštini tek posle 3. jula. E, onda izborna komisija opštinska prihvati taj prigovor, kaže, jeste u pravu ste, evo, proverili smo i mi preko evidencije MUP-a i kaže, onda se ta lista zbog toga odbacuje. I ona se odbija i gotovo nema roka od 48 sati, ne može se promeniti više taj kandidat, tako kaže zakon. Jedina mogućnost je žalba Višem sudu u Beogradu u roku od  72 sata, ali će najverovatnije i sud presuditi da je to tako po tom zakonu", pojašnjava za Insajder član GIK-a.

Stava je da je sada objašnjeno zbog čega su naprednjaci, kako kaže,  tako brzo i lako pristali na taj zakon čime su, navodi Alimpić, zloupotrebili su situaciju. 

"Naravno da sad možemo da kažemo da to nije korektno i da nije pošteno, ali je zakonski, ali reći pošteno i reći korektno u politici nema nekog velikog značenja. Dakle, to jeste bila jedna zamka", jasan je Alimpić.

Obavezno su sve liste moraleda pitaju sve svoje kandidate kada su prijavili biralište na određenim adresama kako bi se sa liste povukli oni koji izlaze iz zakonskih okvira. 

"Zakon nije primenjen na hiljade i hiljade preseljenih ljudi,  ali izgleda da je primenjen samo na opozicione kandidate", kaže Alimpić.

Šta su preostale zakonske opcije pošto vidimo da deo opozicije preti da neće izaći na izbore, da li postoji neka opcija da im se ipak priznaju te liste, da vlast kaže evo izaći ćemo vam u susret i po tom pitanju, pitamo člana GIK - a.

"To je opet stvar  političkog dogovora. Svega ovoga nije bilo do 11. maja. To je jedna, da kažemo, promena izbornih uslova par dana pred izbore. Što ne bi trebalo tako da bude. Znači, politički dogovor je i doveo do ovoga, i verovatno politički dogovor može i da nas izvede iz ovoga", zaključuje Alimpić.

Podsećamo da je deo opozicije najavio sastanak posle čega bi trebalo da saopšte svoje dalje korake.

Izvor: Insajder