Ambasador SAD Hil u "Intervjuu": Nadam se da će Srbija razumeti da je ovo drugačija Rusija i da će uvesti sankcije

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Kristofer Hil izjavio je u emisiji "Intervju" da je današnja Rusija "drugačija" od one iz prošlosti, da to shvataju Evropljani i Amerikanci i da se nada da će to Srbija razumeti i uvesti joj sankcije zbog invazije na Ukrajinu.

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Kristofer Hil

"Moramo da shvatimo da se veliki broj zemalja koje su manje od Srbije uskladio sa Evropskom unijom i uveo sankcije. Trpe zbog toga, ali žele da pokažu solidarnost i da pokažu Rusiji da joj se ne isplati da izaziva razne podele. Nadamo se da će Srbija shvatiti taj stav. Mislim da se od Srbije očekuje da se uskladi sa EU, posebno od strane Evropljana, jer mnoge zemlje puno trpe time što su se uskladile sa sankcijama. One očekuju od Srbije da krene njihovim primerom", rekao je Hil.

Hil je odbacio tvrdnju da je Srbija pod "ogromnim pritiskom" zbog toga što nije uvela sankcije Rusiji i dodao da je deo njenog puta u EU - usklađivanje spoljne politike.

"Ne verujem da postoji ogroman pritisak na Srbiju. Srbiji je više puta pristojno rečeno da treba da uvede sankcije, neki su tu bili oštriji od drugih ali postoji razumevanje da je Srbija u jedinstvenoj situaciji", dodao je Hil.

 "Srbija ima reputaciju da sedi na dve stolice"

Na pitanje zbog čega nije dovoljno što je Vlada Srbije jasno osudila rusku agresiju na Ukrajinu i potpisala gotovo sve rezolucije Ujedinjenih nacija i EU zbog toga, Hil je odgovorio da je to tačno, ali da je Srbija stekla reputaciju da "pokušava da sedi na dve stolice" - da bude bliska i Rusiji i Evropi.

"Evropljani kažu: 'Ako želite da budete sa nama, morate da se sa nama uskladite'. Ja ne bih koristio reč pritisak. Ukrajina je ta koja je pod pritiskom. Zamisao sankcija je da se Rusija pritisne kako bi razumela da se agresija ne isplati i da je najbolje za Rusiju da zaustavi taj užasni rat, da se povuče iz Ukrajine, da ode u svako ukrajinsko selo i moli za oproštaj", naglasio je Hil.

"Srbija nije u užasnoj situaciji ove zime zbog energenata, diverzifikovati izvore"

Govoreći o tome što je Srbija gotovo u potpunosti zavisna od Rusije kada je reč o nabavci gasa, Hil je rekao da je potrebno potruditi se da se nađu drugi izvori energenata za Srbiju.

 "Jedan je taj bugarski konektor koji funkcioniše prilično dobro, ima i drugih ideja da se u Srbiju dovede tečni gas iz drugih izvora. Iskreno, mislim da Srbija nije u nekoj užasnoj situaciji ove zime. Srbija, kao i druge zemlje, mora da se pripremi dugoročno", ocenio je Hil.

Hil je naveo da, dugoročno gledano, misli da će se predsednik Rusije Vladimir Putin "vratiti iz svoje avanture" i da će "na duži rok" Rusija biti izvoznik energenata kao i u prošlosti.

"Rusija je, nažalost, danas odlučila da svoje energente pretvori u oružje i sve zemlje, uključujući i Srbiju moraju da se potrude da pronađu alternativne izvore energije. Srbija napreduje u tome i spremni smo da je podržimo, kao i EU. Norveška je puno pomogla Srbiji. Pretpostavljam da će tu biti još savetodavne pomoći, možda još ulaganja iz Norveške. Još zemalja mi je reklo da će pomoći Srbiji oko toga. Niko neće zanovetati Srbiji kako je došla u tu situaciju, koga je slušala i zašto je prodala Naftnu industriju Srbije (NIS) Rusima. Sve je to bilo u prošlosti i od toga nema velike koristi i moramo da se fokusiramo na budućnost", naveo je on.

Hil je rekao da shvata da je za Srbiju, koja dobavlja jeftiniji gas iz Rusije, važna cena tog energenta ali je dodao da je zbog toga EU pokušala da pomogne Srbiji i plati povećane cene gasa.

"Svi moramo da se potrudimo više da pomognemo. Međutim, žao mi je, ali Srbija ne može da kaže: 'Mi smo neka mala siromašna zemlja'. Srbija ima svoje probleme ali je istovremeno vrlo uspešna zemlja. Potrebna joj je pomoć, ne kažem da nije tako, ali i druge zemlje čekaju u redu za pomoć i moramo da pomognemo i drugim zemljama jer je Rusija energente pretvorila u oružje", dodao je Hil.

Na pitanje kako objasniti građanima to što je Srbiji zabranjeno da uvozi rusku naftu, ali nije Mađarskoj, članici EU, Hil je odgovorio da u međunarodnoj politici "jedan standard ne važi za svaku zemlju"

"Postoje povremeno odstupanja od jedinstvenog standarda, ja shvatam pitanje ali moj odgovor je da mi shvatamo koje su potrebe Srbije, pomažemo kao i EU. I druge zemlje pokušavaju da pomognu poput Azerbejdžana i Norveške. Srbija u ovome nije sama i to je izuzetno važno u ovim vremenima. Bitno je da vam čuvaju leđa i pomažu, to je kao ekipni sport u odnosu na ovo ponašanje Rusije", istakao je on.

"Nije bilo nikakvih postupaka da se Srbiji ukinu pristupni fondovi EU"

Komentarišući Rezoluciju Evropskog parlamenta kojom je dalji napredak Srbije ka EU, ali i pristup fondovima doveden u pitanje, Hil je rekao da to zvuči oštro, ali da nije bilo nikakvih postupaka da se Srbiji ukinu fondovi.

"Finansijki fondovi pomažu u ekonomiji Srbije. Pomažu i EU kako bi Srbija došla u poziciju da može da ispuni određene ekonomske standarde. Ne verujem da će ukinuti te fondove jer fondovi pomažu svima - uključujući i Srbiju", naveo je on.

"Rusija ne igra pozitivnu ulogu za Srbiju kada je Kosovo u pitanju"

Na pitanje da li razume postojanje strateških odnosa Srbije i Rusije, imajući u vidu pitanje Kosova, Hil je odgovorio da se ne može reći da Rusija "igra pozitivnu ulogu u vezi sa Kosovom" i pomaže Srbiji dok izaziva "energetsku i krizu sa hranom u svetu".

"Morate da znate da je moja vlada zainteresovana da sarađuje s vlastima u Beogradu i Prištini, kao i sa EU da bismo videli da li možemo nekakav napredak da ostvarimo - da to nije teško pitanje bilo bi odavno rešeno", naveo je Hil.

"Pregovore Srbije i Kosova vodi EU; Amerikanci i Evropljani rekli Kurtiju da reši pitanje kolektivnih prava Srba"

Na pitanje ko vodi pregovore između Beograda i Prištine, Evropska unija ili SAD, Hil je odgovorio da pregovore vodi EU, ali da mnoge zemlje, uljučujući i SAD imaju izaslanike koji podržavaju specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka čiji posao, kako je ocenio, nije lak.

"Ni sama EU nije jedinstvena po tom pitanju, različlite zemlje imaju različite stavove ali one pomažu", rekao je on.

Komentarišući to što je kosovski premijer Aljbin Kurti nedavno prihvatio kompromisno rešenje o registarskim tablicama na insistiranje ambasadora SAD na Kosovu, iako je taj isti predlog odbio dva dana ranije u Briselu, Hil je odgovorio da je bez obzira na to EU ta koja vodi dijalog.

"EU je želela da se produži taj rok za dva dana kako bi se rešilo to pitanje. Pitanja poput registarskih tablica ne pomažu rešavanju problema Kosova. Albanci pokušavaju da vide koliko prostora za internacionalizaciju svojih pitanja imaju. Opet, sa strane Srbije - Srbi žive na Kosovu vekovima i Srbija želi da vidi kakva su njihova kolektivna prava i budućnost na Kosovu. Time se moramo baviti", ocenio je Hil.

Hil je kazao da to potpada pod pitanje Zajednice srpskih opština, odnosno da se vidi kakve je strukture moguće formirati da bi Srbi na Kosovu znali šta ih čeka.

"Sve je to jako težak posao - da vlada u Prištini shvati. Ali zahvaljujući napornom radu EU, Kurti je shvatio da pitanje budućnosti Srba na Kosovu mora bude apsolutni prioritet i mora se rešavati u svakom procesu normalizacije", dodao je on.

Komentarišući izjavu Aljbina Kurtija, koji je rekao da njemu dijalog s Beogradom nije među prva tri prioriteta i da je isključivo zainteresovan za sporazum o međusobnom priznanju, Hil je rekao da Kurti može medijima da kaže šta god želi, ali je dodao da "davanje izjava ne znači voditi politiku".

"Moraće da priča s pregovaračima u Evropi, a Amerikanci kao i EU su mu rekli da mora rešavati pitanje kolektivnih prava Srba na Kosovu. Budite uvereni da neće biti daljih sporazuma bez da rešimo to pitanje", naveo je Hil.

"Voleli bismo da Srbija i Kosovo priznaju jedna drugo, ali treba rešiti mnogo stvari pre toga"

Na pitanje o takozvanom "francusko-nemačkom planu za Kosovo i Srbiju", kojim se između ostalog od Srbije ne traži da prizna nezavisnost Kosova već da se ne protivi ulasku Prištine u Ujedinjene nacije i druge međunarodne organizacije, Hil je odgovorio da SAD podržavaju EU u procesu postizanja sveobuhvatne normaizacije odnosa dve strane.

"Ako me pitate da li bi Amerikanci voleli da dve zemlje priznaju jedna drugu - naravno. Moramo da budemo pošteni i jasni, mnogo stvari mora da se reši pre nego što dođemo do tog trenutka počev od jednog normalizovanijeg pristupa jer u ovom trenutku jedva da postoji sporazum o registarskim tablicama", naveo je on.

Govoreći o svom pozivu Srbima sa Kosova da se vrate u kosovske institucije, iz kojih su izašli prošlog meseca, Hil je rekao da će Srbi morati da se odluče o tome a da SAD žele da se oni vrate u institucije i dodao je da je stav Srba: "Vratićemo se čim budemo videli da se sporazumi poštuju".

"Na kraju krajeva, nema dogovora ako samo jedna strana ispunjava obaveze. Tako izgleda, ja se slažem s vama (da srpska strana ispunjava svoje obaveze) po tom pitanju ali bih pozvao na strpljenje. Pregovori sa Kosovom ne donose nekakvo momentalno zadovoljenje. Međutim, posle dužeg perioda u kojem su se stvari sporo kretale, Amerikanci pojačavaju svoje napore", kazao je Hil.

"Voleo bih da ima više pluralizma u srpskim medijima, oni su ’četvrti stalež’"

 Na pitanje kakva je medijska scena u Srbiji, imajući u vidu da će za nekoliko dana Apelacioni sud doneti presudu u slučaju novinara i izdavača Dnevnog telegrafa i Evropljanina Slavka Ćuruvije, koji je ubijen 1999. godine tokom bombardovanja NATO, Hil je odgovorio da bi voleo da u srpskim medijima ima više pluralizma.

 "Voleo bih da su mediji pijaca različitih ideja, voleo bih da mediji mogu da se slobodno izražavaju i da ljudi shvate da to što se ne slažete s nekim ne znači da ne mogu postojati različita mišljenja. Nije na meni da govorim građanima i vlastima Srbije kako da se organizuju u vezi sa medijima, kako da se donesu odgovarajući zakoni... To je na Srbiji. Nemam sumnju da bi za Srbiju bilo korisno da postoji otvorenija medijska scena", ocenio je Hil.

Na pitanje šta misli o tome što određeni poslanici u Skupštini Srbije napadaju medije i nazivaju ih izdajnicima i stranim plaćenicima, Hil je odgovorio da su mediji "četvrti stalež" i da moraju biti zaštićeni. 

"Jednog dana napadnu vas, sutra će napasti nekog drugog. Moramo da shvatimo da pravo na slobodno izražavanje mora biti sačuvano i branjeno. Ako se nekome ne dopada šta mediji govore, uvek može da uzme daljinski i promeni kanal. Pomenuli ste Srbiju, ali i u Americi i svakoj zemlji postoje takvi slučajevi", kazao je Hil.

"Najbolji način da se rešavaju problemi poput korupcije – jačanje institucija"

Na pitanje šta misli o reformama Srbije u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i demokratskim procesima, Hil je odgovorio da je to proces koji traje.

"Veliko je pitanje da li se ide u dobrom pravcu ili ne. Ako se vratite nakon 20 godina u Srbiju, kao što je sa mnom bio slučaj, ima ovde i pozitivnih stvari. Ljudi slobodno debatuju o nekim pitanjima, zanima ih pitanje medija, sama činjenica da se govori o korupciji... Najbolja borba protiv korupcije je ona koju vode snažne institucije kako bi ljudi bili odgovorni, kako bi bili transparentni. Jačanje institucija je, po meni, najbolji način da se rešavaju problemi kao što je korupcija. Da li je Srbiji ostalo puno posla u tome? Naravno da jeste. Da li je Srbija ostvarila napredak po tom pitanju? Jeste", ocenio je on.

"Nadam se da su prebrođene frustracije zbog bombardovanja NATO 1999., želeo bih da Srbija opet bude naš saveznik"

Na pitanje šta misli o odnosima Srbije i Sjedinjenih Država danas i da li su prebrođene frustracije zbog bombardovanja NATO 1999. godine, Hil je odgovorio da se nada se je to prebrođeno i naveo da SAD žele da odnosi dve zemlje napreduju.

 "Amerikanci ne zaboravljaju prošlost. Mi znamo da su se neke stvari desile i da prošlost možda nije blistava. Razne loše stvari su se desile, posebno u našim odnosima. Mislim da moramo da prebrodimo takve događaje i da shvatimo da su oni prilika da se kaže: 'Mi smo to prebrodili, sada idemo napred'. Ne smemo ostati zarobljenici prošlosti", rekao je on.

Hil je kao primer naveo odnose SAD sa Japanom i Nemačkom po završetku Drugog svetskog rata i rekao da su te zemlje nešto više od dve decenije kasnije postale najbolji prijatelji Sjedinjenih Država.

"Mislim da možemo uraditi još više sa Srbijom. Postoji veliki broj pitanja u Srbiji o pravcu za budućnost u EU, ali iskreni mi želimo da budemo prijatelji Srbije, partneri i šta vi budete odlučili - mi smo zainteresovani da budemo vaši saveznici. Već smo to bili, u svom stanu imam poster iz Prvog svetskog rata na kojem piše: 'Srbija, naš saveznik'. Ja bih želeo da Srbija bude naš saveznik ponovo, ali to je na Srbima da odluče", istakao je on.

 "Sastanak s partrijarhom – veoma koristan"

Govoreći o svom sastanku sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem, Hil je rekao da je razgovor bio "veoma koristan" - o međureligijskim pitanjima u Srbiji.

"Porfirije je neko ko u određenim važnim domenima razmišlja na jedan moderan način. Ne slažem se s njim u pogledu svega, ali mislim da je razgovor bio izuzetno dobar i nastaviću da razgovaram s raznim ljudima. To je moj posao - da mogu da shvatim ovu zemlju, da je razumem i objasnim šta se dešava u SAD", kazao je on.

Komentarišući imenovanje bivšeg ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina za direktora Bezbednosno-informativne agencije, Hil je rekao da je na vlastima da donose takve odluke, a da SAD "odlučuju s kim će sarađivati".

"Ljudi u BiH slobodno mogu da menjaju Dejtonski sporazum dok to nije protiv interesa drugih naroda"

Na pitanje o dešavanjima u Bosni i Hercegovini i položaju Republike Srpske, Hil, koji je radio na Dejtonskom mirovnom sporazumu kojim je završen rat u Bosni, odgovorio je da misli da ljudi u BiH slobodno mogu da promene taj sporazum, ali da ne mogu da urade nešto "protiv interesa onih drugih".

"Ukratko, moraju da se dogovore. Bili su izbori, bilo je tesno, pojavile su se neke nove ličnosti ali to ostavljam našoj ambasadi u BiH. Situacija može da se reši u korist građana Bosne", naveo je on.

Dodao je da je on veliki pristalica inicijative Otvoreni Balkan, za koji je rekao da je jedan od najuzbudljivijih projekata u regionu, i da bi voleo da Bosna i Hercegovina postane deo te inicijative.

 Izvor: Insajder