Batutova biometeorološka prognoza - upozorenja i preporuke za postupanje tokom toplotnog talasa

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je biometeorološku prognozu za period od pet dana i preporuke za postupanje i zaštitu zdravlja tokom toplotnog talasa u tom periodu.

Beograd Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Beograd Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović

Prognozirane vrednosti maksimalne dnevne etemperature vazduha biće u kategoriji opasne pojave 23. avgusta na teritoriji severnobačkog i južnobačkog okruga, kao i 26. i 27. avgusta u većem delu severne Srbije, kolubarskom i mačvanskom okrugu, objavio je Batut.

Navodi se da će opasni vremenski uslovi biti danas u Bečeju, Kikindi i na Paliću gde se očekuje da bude 35 stepeni.

Batut naglašava da su opasni vremenski uslоvi propraćeni izraženijim klimatskim pojavama, koje bi mogle da predstavljaju rizik po zdravlje.

"Povećana je verovatnoća za nastupanje različitih manifestacija toplotnog stresa, naročito kod osetljivih populacionih grupa (mala deca, trudnice, stari, hronično oboleli pacijenti). Pod posebnim rizikom su osobe sa narušenim integritetom svih slojeva kožnog tkiva tj. poremećajem mehanizma evaporacije nagomilane toplote (opekotine)",  piše na sajtu Batuta.

S tim u vezi, kada je reč o merama lične zaštite, Batut naglašava da bi u tim vremenskim uslovima odeća trebalo da bude o laganih letnjih materijala svetle boje, a čija struktura dopušta popustljivost vazduha i omogućava uspešnije odavanje toplote.

Preporučuje se redovna rehidracija u toku celog dana, nevezano za stepen fizičke aktivnosti ili osećaj žeđi.

Ukoliko se radi o starijoj populaciji ili nezaposlenima, sve teže kućne poslove trebalo bi obavljati u hladnijoj polovini dana (jutro, veče). Bez preke potrebe ne bi trebalo napuštati dobro klimatizovan zatvoreni prostor za sve vreme trajanja povišene spoljne temperature, dodaje se.

"Posebnu pažnju treba obratiti na održavanje lične higijene, zatim na higijenske uslove u toku pranja voća i povrća, kao i na samu pripremu hrane jer u uslovima kada je organizmu neophodno besprekorno funkcionisanje sistema termoregulacije, svaka dehidracija, nastala kao posledica alimentarne intoksikacije prećene dijarejom, dodatno bi komplikovalo zdravtsveno stanje osobe koja je pretrpela bilo koje od navedenih kliničkih manifestacija toplotnog stresa", navodi Batut.

Nivoi upozorenja su prikazani u tabeli, gde su opasni vremenski uslovi obeleženi narandžastom bojom.

Foto: Printscreen/Batut

Zelena boja označava da nema upozorenja, žuta da je reč o potencijalno opasnim vremenskim uslovima, a crvena veoma opasni vremenski uslovi.

Žuta boja označava da postoji potencijalna opasnost od sunčanice i toplotne iscrpljenosti i preporučuje se "održavanje termoregulacije unosom dovoljne količine tečnosti, kako pre tako i u toku trajanja izloženosti povišenoj ambijentalnoj temperaturi, ne osvrćući se na subjektivni osećaj žeđi, uz izbegavanje alkohola i previše kafe i šećera".

Kad je reč o ishrani, Batut savetuje uzimanje manjih obroka, ali češće. Takođe, izbegavati hranu sa visokim sadržajem proteina.

Odeća bi trebalo da je od prirodnih tkanina velike propustljivosti vazduha, zbog olakšanog isparavanja znoja i uticaja ubrzanog vazdušnog strujanja u intimnoj zoni.

Najzad, kod veoma opasnih vremenskih uslova (crvena boja), Batut ističe da može doći do povećane verovatnoće za nastupanje težih manifestacija toplotnog stresa - poput toplotnog osipa, toplotnog edema, toplotne sinkope, toplotnih grčeva, toplotnog iscrpljenja i toplotnog udara.

"Često menjanje čiste i suve odeće trebalo bi primeniivati kako kao preventivnu meru, tako i u slučaju već dijagnostikovanog toplotnog osipa", ističe se.

Kao mera prevencije navodi se i smanjenje intenziteta fizičke aktivnosti ili skraćenje vremena izloženosti dejstvu povišene ambijentalne temperature, kao i redovni unos tečnosti - jedna čaša vode na 20 minuta, u ustaljenom ritmu, bez obzira na eventualno odsustvo osećaja žeđi.

"Pojava toplotnih edema gornjih i donjih ekstremiteta prevenira se regularno obavljenom aklimatizacijom na uslove povišene spoljne temperature vazduha (promena klimatskih zona). Do oporavka dolazi nakon boravka u hladnijem okruženju u trajanju od jednog do dva dana", navodi Batut i dodaje da bi na svaku pojavu konfuznosti, nesvestice, izrazito tople i suve kože trebalo potražiti hitnu lekarsku pomoć.

Podsetimo, nedavno je Batut objavio preporuke za opštu populaciju za postupanje u toku toplog vremena.

Izvor: Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut"