Beograd na „tankom ledu“ u Briselu: Evropski put i bliski odnosi s Moskvom - ne idu zajedno

Evropska unija ne odobrava zadržavanje bliskih odnosa Srbije - koja je kandidat za članstvo - sa Rusijom, i poručuje da je bila „kristalno jasna“ da odnosi Beograda sa Moskvom ne mogu da budu isti kao pre rata u Ukrajini. Ta poruka je usledila nakon što je potpredsednik Vlade Aleksandar Vulin, tokom posete Moskvi, zahvalio tamošnjim obaveštajnim strukturama na upozorenju da se u Srbiji sprema državni udar, na protestima građana koji se protive otvaranju rudnika litijuma. Sagovornici Insajdera ocenjuju da to dovodi Srbiju u nezavidnu poziciju prema Uniji, „zbog čega je moguće da ćemo trpeti posledice“.

Foto: Srđan Ilić
Foto: Srđan Ilić

Predsednica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić kaže za Insajder da produbljivanjem obaveštajne saradnje sa Rusijom - u trenutku kada se rasplamsava rat na istoku Evrope - Beograd sebe dovodi u rizičnu situaciju u odnosima sa Briselom.

„Zbog novih vojnih operacija Ukrajine na teritoriji Rusije, rat postaje opasniji i preti da uvuče NATO u dublji sukob sa Rusijom, a Brisel to zna. U takvom trenutku, u srcu Evrope, ovde na Zapadnom Balkanu, imate jednu zemlju, Srbiju, na koju uopšte ne možete da se oslonite, čak možete da je tretirate kao nekoga ko bi mogao da ozbiljno ugrozi bezbednosne interese pre svega Unije, a onda i kompletnog NATO saveza. Time Srbija preuzima jednu vrlo, vrlo rizičnu ulogu“, smatra Minić.

I izvršni direktor Centra za međunarodne i bezbednosne poslove Igor Novaković napominje da EU sada pomno prati odnose zemalja kandidata sa Rusijom, jer su odnosi Brisela i Moskve na istorijsko niskom nivou, „zbog čega će biti posledica u evrointegracijama“.

Dodaje da se na održavanje bliskih odnosa sa Rusijom posebno negativno gleda među istočnim članicama Unije, zbog čega je Srbija morala diplomatski da se angažuje da bi ublažila te posledice.

„Videli smo da je skoro bila poseta, ja mislim da nije bila slučajno, ministra spoljnih poslova Marka Đurića jednoj baltičkoj državi, iz prostog razloga zato što tu mora da se radi na popravljanju odnosa koji su prilično narušeni sumnjom u odnose Srbije sa Ruskom Federacijom“, rekao je Novaković. 

Nakon što je potpredsednik Vlade Aleksandar Vulin ovih dana zahvalio ruskim službama što su upozorile Srbiju na opasnost od državnog udara, pomoćnik predsednika Rusije Nikolaj Patrušev optužio je Zapad da preko protesta građana koji se protive otvaranju rudnika litijuma u Srbiji - pokušava da organizuje „obojenu revoluciju“.

Podsetimo, krajem 2021. godine Aleksandar Vulin, tada ministar unutrašnjih poslova Srbije, sastao se u Moskvi sa tadašnjim sekretarom Saveta bezbednosti Ruske Federacije Nikolajem Patruševim, posle čega je saopšteno da će se dve države zajednički boriti protiv „obojenih revolucija“.

Govoreći o tome, Jelica Minić ocenjuje da to loše govori o međunarodnoj poziciji Srbije i „njenoj zavisnosti od ruske strane“.

„Nikolaj Patrušev kaže da protest protiv litijuma organizuju zapadne službe. Isti onaj Zapad koji pravi aranžman sa Srbijom oko litijuma sada optužuje da hoće da sruši vlast u Srbiji!? Tako da je to vrlo čudna konstrukcija, pritom i neuverljiva. Rizično je uzdati se u ruske obaveštajne podatke, jer ako Rusi nisu znali da će Ukrajinci upasti u oblasti Kurska i Belgoroda, kako onda tako dobro znaju da se u Beogradu odvija novi Majdan, o kojem nije bilo ni reči“, upitala je Jelica Minić.

Odnosi Srbije i Rusije danas nisu na nivou na kojem su bili pre 2022. godine, odnosno pre početka rata u Ukrajini, saglasni su sagovornici Insajdera.

Međutim, i pored toga, Srbija danas nije bliža usklađivanju spoljne i bezbednosne politike sa Evropskom unijom.

Igor Novaković ocenjuje da je u Uniji prihvaćena činjenica da Srbija neće uvesti sankcije Rusiji, zbog čega gotovo da više ne pozivaju Beograd da to učini - ali dodaje da će to dovesti do posledica po evrointegracije Srbije.

„Da podsetim, upravo zbog neusaglašavanja Srbije sa sankcijama prema Ruskoj Federaciji koje su uvedene još zbog aneksije Krima 2014. godine i zbog rata u Donbasu, Poglavlje 31 o zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici nikada nije otvoreno. Već 10 godina nismo dobili ni izveštaj sa skrininga, a to je prvi korak pre otvaranja poglavlja. Sigurno je da će nas koštati takav stav“, napominje izvršni direktor Centra za međunarodne i bezbednosne poslove Igor Novaković.

 Izvor: Insajder