Da li su napadi u Libanu prekretnica u istoriji ratovanja? "Svaki mobilni telefon može biti potencijalna bomba"

Visokotehnološki napadi koji su se dogodili u Libanu, u kojima je povređeno više od 2.000 ljudi, a život izgubilo 32 pripadnika Hezbolaha i medicinskog osoblja, otvorio je novo poglavlje u istoriji ratovanja. Da li sličan napad može da se realizuje i sa mobilnim telefonima i koliko je opasno kada se sa nekoliko grama eksploziva aktivira litijumska baterija, koja posle paljenja, teško može da se ugasi neka su od pitanja koja su se otvorila, za sve bezbednosne strukture širom sveta.

Delovi pejdžera posle eksplozije, foto: Tanjug/AP Photo

Izvršni direktor Saveta za strateške politike Nikola Lunić ocenjuje za Insajder, da eksplozija pejdžera ili toki-vokija ne može da se dogodi na ovakav način, koordinisano, ako pre toga nije postavljen eksploziv.

Prema njegovim rečima, u uređaje za komunikaciju, postavljeno je 2-3 grama eksploziva, čijom se aktivacijom, odmah potom, zapalila litijumska baterija.

“U ovom konkretnom slučaju, postavljen je visokoeksplozivan PENT eksploziv. Verovatno se softverski može izazvati zagrevanje baterije, ali sam sumnjičav prema toj verziji, jer se radi o hiljadama uređaja koji su istovremeno aktivirani”, objašnjava Lunić.

Sličan napad može da se izvede preko električnih trotineta, mobilnih telefona, solarnih panela i drugih električnih uređaja koji koriste litijumske baterije, kaže sagovornik Insajdera.

Profesor Branimir Grgur za Insajder navodi da svaka litijumska baterija, da pored toga što može da se zapali, može i da eksplodira.

“Da bi se zapalila baterija, potrebno je da zagreje od 160 do 200 Celzijusevih stepeni. Naravno, može da dođe nenadano do kratkog spoja u samoj bateriji. Ona ima bakarni kolektor za negativnu elektrodu od grafita. I na taj bakar se nanosi grafit. Ako se ne koristi propisano baterija a taj bakar korodira i stvaraju se sitne čestice koje mogu da probiju separator i da naprave kratak spoj sa pozitivnom elektrodom. U tom trenutku dolazi do protoka jake struje, desetak ampera i onda se ona zagreje na 250 stepeni”, objašnjava prof. dr Branimir Grgur, redovni profesor na Katedri za fizičku hemiju i elektrohemiju Tehnološko metalurškog fakulteta.

On navodi da nije jednostavno ugasiti zapaljenu bateriju. Kao primer je naveo podatak da je, ako se zapali električni automobil, potrebno oko 50.000 litara vode, a kada plane običan automobil na dizel ili benzin, vatrogasci ga ugase sa 2.000 litara. Ilustrativna je i vest iz SAD od pre nekoliko dana - kalifornijski vatrogasci morali su da zaliju zapaljenu bateriju električnog kamiona - šlepera "Tesla Semi" sa 190.000 litara vode da bi suzbili vatru i ohladili je.

Lunić: Napad koji će se izučavati

Pejdžer, ilustracija, foto: Andrepinto40/wikipedia/javno vlasništvo

Libanski Hezbolah objavio je da je 20 njegovih pripadnika poginulo od srede uveče do jutros, u eksplozijama uređaja za komunikaciju toki-vokija, a koje se pripisuju Izraelu. Ove eksplozije dogodile su se dan posle prvog talasa eksplozija pejdžera, sistema radio-poruka koje koristi taj proiranski islamistički pokret, u kojima je 12 osoba poginulo a skoro 2.800 je ranjeno, prema libanskom ministarstvu zdravlja.

“Ovakav napad se nikada ranije nije dogodio, da na ovako jako specifičan i sofisticiran način onesposobiš hiljade ljudi. Ceo svet je zanemeo. Ova obaveštajna akcija će ući u anale, I verujem da će se izučavati. Takođe, moram da dodam da ovde ima nevinih žrtava”, dodaje Lunić.

Sagovornik Insajdera je upozorio da posle ovog napada, svaka vlada morati da bude oprezna prilikom nabavke mobilnih telefona, jer je ovo veliki bezbednosni izazov. Kako naglašava, bezbednosne strukture moraju da imaju kompletnu kontrolu and javnom nabavkom.

Izvor: Insajder