Dajović u Markeru: Država vodi jednu vrstu "hladnog rata" protiv univerziteta, što je tužno (VIDEO)

Posle verbalnih pretnji, optužbi da dekani i profesori stoje iza blokada, uskraćivanja zarada, pa vanrednog inspekcijskog nadzora, fakultetima su počeli da stižu zahtevi da nastave rad, a ukoliko se to ne desi, slede novčane sankcije, kazne i prekršajne prijave. Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Goran Dajović, gostujući u emisiji Marker, istakao je da ove poteze vlasti tumači kao jednu vrstu „hladnog rata“ protiv univerziteta, koji se, kako kaže, ne pamti u istoriji osim za vreme okupacije. Dodao je da predsednik pokušava da napravi podele između studenata i profesora, ali da u ovom trenutku podela nema.

Goran Dajović, profesor prvnog fakulteta u Beogradu Foto: Insajder
Goran Dajović, profesor prvnog fakulteta u Beogradu Foto: Insajder

„Tužno je da naša država vodi protiv svojih univerziteta jedan takav rat. Moram da kažem da ne postoji istorijski presedan da se tako nešto dešavalo, da je vlast praktično gurala fakultet na drugu stranu, posmatrala ga kao neprijatelja, sem za vreme okupacije. Eto, bukvalno tada je jedino univerzitet bio zatvoren zbog vlasti – i sada je zatvoren zbog vlasti. Nisu studenti ti koji su zatvorili fakultet, nego činjenica da vlast te studentske zahteve ne ispunjava. S tim što moram reći – i to mi je jako teško da kažem – da je čak i ta kvislinška Nedićeva vlada bila benevolentnija prema učiteljima i nastavnicima. Nije im uskraćivala plate, za razliku od ove“, istakao je profesor.

Poslednjih dana u provladinim medijima slušamo o pripremi terorističkih aktivnosti na protestima, o studentima kao teroristima, što ponavljaju i pojedini funkcioneri poput predsednice Skupštine Ane Brnabić. Istovremeno, tužilaštvo traži od policije da istraži te navode, da sazna šta se desilo. Na pitanje Insajdera da li bi takva retorika mogla da bude uvod u ulazak policije na fakultete, profesor odgovara da je Više javno tužilaštvo ovim zahtevom izvršilo jedno drugo krivično delo.

„To što su mediji uradili, pojedine medijske deponije – da ih tako nazovem – to je krivično delo diskriminacije. Znate, kada prema jednoj grupi ljudi, na osnovu njihovih ličnih svojstava – a ovde su to studenti, to je njihovo lično svojstvo – vi širite ideje koje plasiraju i podstiču na mržnju, nasilje prema toj grupi ljudi. To je klasična definicija iz Krivičnog zakonika – diskriminacija. A šta radi viši javni tužilac? On zahteva prikupljanje informacija o krivičnom delu terorizma zbog jednog igrokaza. Čak i da nije igrokaz ono što smo videli na Medicinskom fakultetu, tu nema nikakvog, naravno, elementa krivičnog dela terorizma.“

Na sve pritiske iz Ministarstva prosvete, odgovor dekana je da su studenti ti koji blokiraju i koji imaju svoje zahteve, odnosno da je ključ u tome, a ne u rukama dekana i profesora. Na pitanje Insajdera da li država zapravo traži da se dekani i profesori otvoreno suprotstave svojim studentima, sagovornik Insajdera odgovara da su „podele na naše i njihove, na rodoljube, izdajnike, neprijatelje omiljeni vlastodržački menadžment predsednika Vučića“.

„Suočivši se sa onim što studenti, zajedno sa svojim profesorima, pa i pobunjenim građanima, promovišu kao neki novi nastup u politici – a to su empatija, solidarnost i sve ono ostalo, otpor, samoorganizovanje – Vučić opet i dalje nema drugi odgovor nego da pokuša da unutar zajednice univerzitetske podeli nas na profesore s jedne strane, studente s druge i dekane upravo s treće strane“, objasnio je Dajović.

Prema rečima sagovornika Insajdera, on veruje da do podela u ovom trenutku ne bi trebalo da dođe iz tri razloga.

„Prvi je što smo uvereni, većinski uvereni – i profesori i studenti – da su ovi zahtevi opravdani i da je zahtev da ova država funkcioniše u skladu sa ustavno propisanom vladavinom prava potpuno ispravan. Drugi razlog je što su, za razliku, recimo, od prosvete, ovde uprave fakulteta mahom većinski uz studente i uz njihove zahteve, što se u prosveti nije događalo. I treći razlog je da su ipak univerzitetski profesori, nastavnici i saradnici jedna manja zajednica – mislim, kompaktnija nego prosveta naša u celini – za nijansu verovatno i finansijski otpornija i bolje organizovana“, objasnio je profesor Pravnog fakulteta u Beogradu.

Počela su izjašnjavanja studenata po fakultetima o ideji ekspertske vlade. Vidimo da su za sada neki za taj predlog, a neki protiv. Na pitanje Insajdera da li je sada došlo vreme da studenti artikulišu na neki način svoje političke zahteve, naš sagovornik veruje da jeste.

„Mislim da su se već značajne društvene grupe opredelile za neka politička rešenja, bez obzira na to da li ćemo ih zvati prelaznom, privremenom, ekspertskom vladom, koja bi dovela zemlju nadomak nekih poštenih i slobodnih izbora. Meni se čini da je potrebno da se i studenti tu pridruže. Građevinci kažu: kada se kopa tunel, najbolje i najbrže je da se kopa sa dve strane. I studenti, naravno, i akademska zajednica kopaju sa ove strane, sa druge to rade građani, razne društvene grupe i tako dalje. Poenta je da se, kada se dođe blizu – obe strane, kada dođu blizu jedna drugoj – ne promaše. Zato zahtevi moraju da budu usklađeni, i ja se nadam da će sledeći studentski zahtev da bude ta podrška“, zaključio je Goran Dajović, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu.

Izvor: Insajder