Evropljani glasaju za novi saziv Evropskog parlamenta (VIDEO)

Od danas do nedelje građani Evropske unije glasaju za novi saziv Evropskog parlamenta. U Briselu izbore nazivaju istorijskim, jer se održavaju usred krize zbog rata u Ukrajini, a posle godina stagnacije evropske privrede zbog pandemije. Sudeći prema anketama, kriznu situaciju prepoznaju i glasači - očekuje se rekordna izlaznost od 70 odsto.

Evropski parlament Foto: Unsplash/Frederic Köberl

Oko 360 miliona stanovnika Evropske unije sa pravom glasa bira novi evropski parlament. Za 720 poslanika ima 22 puta više kandidata - više od 16 hiljada. Proporcionalno broju stanovnika, najviše poslanika ima Nemačka – 96, a najmanje Kipar i Malta – po šest. Specifičnost evropskih izbora jeste da se ne glasa za evropske, već nacionalne stranke - Francuzi će tako moći da glasaju za listu stranke predsednika Emanuela Makrona, a Nemci za socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca. 

Kada budu izabrani, poslanici najčešće ne nastupaju samostalno, već postaju deo jedne od nekoliko grupacija u Evropskom parlamentu. Primera radi, poslanik sa liste Hrvatske demokratske zajednice postaje poslanik Evropske narodne partije u Evropskom parlamentu, jer je HDZ član te evropske političke porodice.


U još aktuelnom sazivu parlamenta najviše poslanika ima Evropska narodna partija - 177, slede socijaldemokate sa 140, a posle njih najzastupljeniji su liberali i zeleni - sa 102, odnosno 72 poslanika.

Trenutni saziv Evropskog parlamenta radio je tokom jednog od najtežih perioda za Uniju od njenog nastanka. Godinu dana po konstituisanju Parlamenta usledila je pandemija, a 2022. i ekonomska i izbeglička kriza usled rata u Ukrajini. Novi saziv naslediće te probleme, ali će ga sačekati i novi izazovi – pre svega, pitanje proširenja i reforme Unije do 2030. Iako raspravlja o svakom pitanju, Evropski parlament nema široke nadležnosti u Uniji.

"Evropski parlament je jako značajna institucija, međutim ja ne bih preuveličavao njenu ulogu. Činjenica jeste da u ovom trenutku Evropska unija ipak jeste jedna tvorevina gde države članice i dalje ipak imaju primat u odnosu na Evropski parlament. Dakle, Evropski parlament je taj koji može da utiče na diskurs, stavlja neke teme na agendu, međutim on neće biti ključan igrač koji će moći da diktira dalji tempo", izjavio je Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike.

Iako Evropski parlament nema veliku moć, najzastupljenija grupacija predlaže predsednika najmoćnije evropske institucije – Evropske komisije. Sudeći prema anketama, to bi ponovo mogla da bude Ursula fon der Lajen iz Evropske narodne partije.

Izvor: Insajder