Evropska komisija bojkotuje mađarsko predsedavanje EU: Da li će to blokirati proces odlučivanja unutar Unije

Mađarska je od 1. jula preuzela šestomesečno predsedavanje Savetom Evropske unije i već se suočila sa oštrim reakcijama evropskih zvaničnika, ali i sa bojkotom.

Viktor Orban. Foto: Srđan Ilić

Poslednja u nizu reakcija došla je od Evropske komisije, koja je odlučila da bojkotuje mađarsko predsedavanje tako što komesari neće učestvovati na događajima koje ta zemlja organizuje. Odložen je i ranije planirani put predstavnika Komisije u Mađarsku.

Ministri spoljnih poslova EU mogli bi krajem avgusta da organizuju sopstveni samit umesto da putuju u Budimpeštu na onaj koji planira mađarski premijer Viktor Orban, objavio je „Politiko“. 

I prva rezolucija koju je 17. jula doneo novi saziv Evropskog parlamenta odnosi se upravo na mađarskog premijera Viktora Orbana. U tom dokumentu se navodi da Orbanova nedavna poseta Rusiji predstavlja očigledno kršenje sporazuma Evropske unije i principa zajedničke spoljne politike.

Imajući u vidu ovakve trzavice unutar Unije postavlja se pitanje da li Mađarska može u punom kapacitetu da predsedava EU i koliko će to uticati na njeno funkcionisanje. 

Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konvekta o EU, kaže za Insajder da se, s obzirom na to da se ovo predsedavanje Mađarske dešava u periodu smene dva saziva Komisije, ne očekuje da će biti nekakvih većih blokada procesa odlučivanja unutar EU.

„Neke bitnije odluke se i ne očekuju dok ne profunkcioniše nova administracija. Sve nedavne reakcije Viktora Orbana, ali i najava delimičnog bojkota ministarskih sastanaka koje bude organizovala Mađarska su simboličkog karaktera i mogu se posmatrati i u kontekstu pregovora o raspodeli mesta u novom sazivu Komisije, odnosno formiranju blokova za odlučivanje u Evropskom parlamentu, kao i utvrđivanja pozicija pred američke izbore, čiji ishod će uticati ne samo na odnos Amerike prema Evropi, već i dinamiku unutar same EU“, kaže Bojana Selaković. 

Podsetimo, tenzije na relaciji EU-Mađarska godinama su postajale sve veće, ali ih je početak rusko-ukrajinskog sukoba znatno pojačao. Tako je i sada veliko negodovanje među evropskim zvaničnicima usledilo nakon što je Viktor Orban, čim je njegova država preuzela predsedavanje EU, posetio Ukrajinu, Rusiju, Azerbejdžan, Kinu i SAD na turneji koju je nazvao „mirovnom misijom“, a s ciljem da se posredovanjem dođe do okončanja rata u Ukrajini. 

U Briselu su se odmah ogradili od Orbana, rekavši da on ne nastupa u ime cele Unije. 

Izvor: Insajder