Evropski parlament proglasio Rusiju državom sponzorom terorizma, da li će tu odluku slediti i SAD? (VIDEO)

Nedavna odluka Evropskog parlamenta da Rusiju – zbog invazije na Ukrajinu - označi kao zemlju koja sponzoriše terorizam, nametnula je pitanje da li će je najbliži saradnik Evrope, Sjedinjene Američke Države, slediti u tome. Evropski parlament trenutno nema okvir za primenu te odluke, međutim, u Americi je taj mehanizam dobro poznat i korišćen da bi se, sankcijama, paralisali pre svega ekonomski odnosi trećih zemalja sa državama koje smatraju sponzorima terorizma, a koje bi tako dodatno bile izolovane od ostatka sveta.

Foto: Insajder

 Odnosi Sjedinjenih Država i Rusije nisu dobri duže od veka, a ruska invazija na Ukrajinu gurnula je dve nuklearne sile u novi Hladni rat. Kraj rata u Ukrajini nije na vidiku, pa samim tim ni otopljavanje odnosa vodećih vojnih sila.

"Odnosi SAD i Rusije u dosadašnjem trenutku verovatno najgori ne samo u poslehladnoratovskom periodu nego u celokupnoj modernoj istoriji, dakle gotovo od Drugog svetskog rata pa do danas. Činjenica je da su odnosi u dubokoj krizi i da posledice toga trpe ne samo obe ove strane, nego i ostatak sveta koji se nalazi između dve velike sile", rekao je za Marker Mladen Lišanin, istraživač - saradnik na Institutu za političke studije.

Međutim, loši odnosi dve nuklearne sile, smatra, ne znače da je čovečanstvo na ivici novog svetskog rata. Određeni diplomatski i obaveštajni kontakti između dve zemlje i dalje postoje jer imaju interes da kontakti prežive, kako bi se u nekom trenutku našao način da se sadašnja kriza prevaziđe.

"Ono zašta su obe strane zainteresovane je održavanje odnosa u sferi bezbednosno-obaveštajnih stvari i u sferi strateške stabilnosti. Dakle, stvari koje se tiču kontrole naoružanja držanje jedne vrste balansa u odnosu snaga koji bi trebalo da spreči da u slučaju dubokih kriza poput ove stvari otmu kontroli i da se svet nađe na ivici nuklearnog rata. To je nešto za šta su dve strane zainteresovane 70 godina unazad", naveo je Lišanin.

Verovatnoća da će Amerika pratiti Evropski parlament i proglasiti Rusiju zemljom sponzorom terorizma, dodaje, vrlo je mala. Stavljanjem Rusije na listu na kojoj su sada Iran, Severna Koreja, Sirija i Kuba paralisao bi odnose, zašta Sjedinjene Države još nemaju interes.

"Ono što je važno jednima i drugima, a u ovom slučaju više Americi to je da bi odluka o označavanju Rusije kao države sponzora terorizma otežala onu vrstu kontakata za koje je Amerika i dalje zainteresovana. Ako imate državu koja je do te mere isključena iz međunarodnog sistema i percipirate je kao pretnju, onda imate mnogo uži manevarski prostor", kazao je Lišanin.

Sjedinjene Države, međutim, već su se pobrinule za to da ograniče saradnju s Rusijom, usvajanjem zakona još u vreme administracije Donalda Trampa.

"To je zakon koji dozvoljava SAD da može da uvede bilo koji oblik sankcija ako smatraju da je ta zemlja u nekom smislu protivnik SAD .To znači, ako ste preduzeće i izvozite neku robu dualne namene - na primer vazduhoplovi ili tranzistori - vi morate da kontrolišete 'due diligence' da ta roba ne završi u nekoj od ovih zemalja", izjavio je za Marker Predrag Bjelić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Trgovinski odnosi sa Rusijom, koja je tek 20. najveći izvoznik dobara na američko tržište, bili su nestabilni i pre rata. Trgovina te dve zemlje zasniva se na specifičnim dobrima poput tehnologije visoke namene za svemirska istraživanja, raketnim motorima i prerađenom uranijumu, koji su Sjedinjene Države uvozile iz Rusije.

Izvor: Insajder