Frilenseri najavljuju protest za 21. januar (VIDEO)

Nezadovoljni odlukom poreskih organa da im za 2017. godinu retroaktivno naplate porez, frilenseri za 21. januar najavljuju protest ispred Ministarstva finansija. Pet dana ranije, sledećeg ponedeljka, takođe ispred Ministarstva, održaće akciju kojom će obeležiti dve godine od prvih velikih protesta koje su organizovali. Poreska uprava je predvidela da zaostala poreska dugovanja plaćaju u 120 mesečnih rata, u narednih deset godina, a aktuelni porez od aprila ove godine, i to na svaka tri meseca.

Foto: Insajder

Među građanima koji su dobili privremena poreska rešenja za 2017. su frilenseri, ali i svi ostali kojima je te godine, za usluge koje pružaju stranim kompanijama, na račune uplaćivan novac u stranoj valuti. Poreska rešenja dobili su i lađari, pomorci, hirurzi, profesori, prevodioci. Prema procenama Udruženja radnika na internetu, najmanje 35 hiljada, do 40 hiljada ljudi treba da plati porez za 2017. godinu, a rešenja je dobilo njih osam hiljada. Tvrde da država nema registar, već da je privremena poreska rešenja slala neselektivno.

„Država nema registar, mi kao udruženje i druga udruženja imamo veći registar po tome ko nam se sve javlja. Dvadeset ljudi poznajem koji su otišli u poresku filijalu na lokalu, ovi ljudi nemaju pojma o čemu se radi, zato što ljudi hoće da provere, pošto im nije stiglo ni u poštansko sanduče, ni na ruke, oni hoće da vide da li će im stići to rešenje i onda su odlazili u poreske filijale, a oni ne znaju ni da li je urađeno to rešenje, a ni kako je to poresko rešenje“, kaže Tamara Petrović, članica Radne grupe i Udruženja radnika na Internetu.

„Vi okrenete broj da pitate i ljudi koji su zaduženi da vam odgovore na ta pitanja, ne mogu da vam daju definitivan odgovor šta se dešava u ovom trenutku, da li vi to možete da isplatite odjednom, šta se dešava ako zakasnite sa ratom, kako će da izgleda taj reprogram, da li ćete biti dužnički rob u narednih narednih deset godina“, kaže Milena Vukajlović, frilenserka koja je dobila privremeno poresko rešenje.

Kako tvrde, nekima su poreska rešenja uručivana, drugima su ostavljana u poštanskom sandučetu, pojedini su ih dobijali preporučenom poštom, dok su ostalima dostavljana kao obična pisma. Na nekim rešenjima je pečat, a neka su bez pečata, ili su čak kopije. 

„Ljudi koji plove na moru, samo mu stigne u poštansko sanduče. Ne može da se žali, ako se ne žališ u tom nekom zakonskom roku (od 15 dana), smatra se da se ti sa time slažeš. Baš na jedan razbojnički način je i pristupljeno i uručeno i od samog početka je bahato to urađreno, bez neke konsultacije“, kaže Branislav Vajda, predsednik Granskog sindikata pomoraca i lađara Srbije.

„Dešavale su se i neke nenormalne greške matematičke. Svačeg tu ima, vidi se da to nije urađeno, ja sam čak negde i mišljenja da to nije ni planirano do poslednjeg momenta“, dodaje Tamara Petrović.

Frilenseri: Država poslala privremena poreska rešenja bez jasnih kriterijuma vezanih za obračun

Ocenjuju da je država poslala poreska rešenja u poslednjem trenutku, kako ne bi istekao zakonski rok od pet godina za njihovo uručenje. Mnogi su se žalili. 

„Ne postoje kriterijumi, ne postoji obuhvat, ne postoje procedure, ta rešenja su privremena, što znači da neko može da se žali na njih, a onda ti ljudi koji misle da treba da se žale, koji misle da nešto nije u redu, oni odlaze i pokušavaju da reše to sa poreskim inspektorom, da kažu da misle da nešto nije u redu, a oni jednostavno ne mogu da im odgovore na ta pitanja“, objašnjava Tamara Petrović.

„Ljudi su zbunjeni, uplašeni, poprilično nervozni. To su strašne stvari, vas neko pritiska za nešto što mu relano ne pripada, niti je najavio da mu to pripada, pogotovo po tom modelu. Šta smo mi shvatili i šta su nam rekli iz ministarstva, je da je ovo najverovatnije da bi i oni videli sa čime raspolažu jer oni nemaju pojma ni ko su doktori, ni ko su pomorci, oni nemaju pojma odakle im novac dolazi“, kaže Branislav Vajda.

Od ove godine, aktuelne poreske obaveze plaćaju po dva modela, za koje se samostalno opredeljuju. Pisma. Jedan je pogodan za one koji zarađuju manje od 50 hiljada dinara mesečno. Za njih će priznati troškovi poslovanja, na tromesečnom nivou, iznositi oko 96 hiljada dinara. Taj deo prihoda je neoporeziv, a na ostatak će plaćati porez od 20%. Prema drugom modelu, normirani neoporezivi troškovi iznosiće oko 58 hiljada, ali na još 34% zarade takođe neće plaćati porez. Za ostatak zarade porez će iznositi 10 procenata. Plaćaće i zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje.

„Ono što je dobro kod tih modela je što su kvartalni i dobro je što postoje dva modela, jedan je za one koji, budući da frilenseri mogu da budu ljudi koji su zaposleni. Neko, ako zaradi 100, 200 evra mesećno kao dopunu za budžet, ili je negde već zaposlen. Za onoga ko se samo ovim bavi i dalje jeste previsoko, s obzirom na to kolike su zarade ljudima“, kaže Tamara Petrović iz Udruženja radnika na internetu.

Pomorci i lađari ne prihvataju ponuđene modele naplate poreza

Pomorci i lađari ne pristaju na te modele i od države traže da porez plate po modelu koji važi u Hrvatskoj ili Velikoj Britaniji. Kažu da su veći period u godini van zemlje, zbog čega se ne smatraju rezidentima, a od države zahtevaju da se njihov status jasnije definiše. 

„Ako se nastavi tako, ostaće bez jako puno ljudi jer se ljudi već spremaju da odjave svoje adrese i da odjave bilo šta što imaju sa Srbijom, a to će biti velika žalost za sve nas. Radimo nacrt inicijative koji ćemo poslati ministarstvu nadam se do kraja meseca, uključena je radna grupa iz udruženja pomoraca i iz sindikata lađara i pomoraca, imamo jedan pravni tim koji stoji iza toga. Taj hrvatski model se bazira, koji smatramo da je najrealniji, najkraće da vam objasnim, bilo bi kao paušalac kod nas što radi, neka radnja, ili prevoznik, samo što izuzetno je složeno“, kaže Vajda.

Ne zna se tačan broj ljudi koji će se samooporezivati od ove godine, a Poreska uprava nije odgovorila na pitanja novinara Markera da li je njihov registar napravljen i koliko ih ima prema tom registru. 

Foto: Insajder