Greške u sistemu zaštite dece: Zakazale i institucije i pojedinci (VIDEO)

Snimak koji je sinoć objavljen na društvenim mrežama, a na kom se vidi kako majka prebija trogodišnju ćerku, udara je više od deset puta i na kraju baca na pod - doveo je do brze reakcije nadležnih institucija. Trogodišnju devojčicu i njenog jednogodišnjeg brata preuzela je ustanova socijalne zaštite. Majka devojčice uhapšena je danas i određeno joj je zadržavanje od 48 sati. Deca će biti pod nadzorom Centra za socijalni rad.

Bezbednost dece. Foto: Insajder
Bezbednost dece. Foto: Insajder

Međutim, ni nadzor, kako se pokazalo u brojnim slučajevima, decu ne štiti dovoljno. Slučaj koji se dogodio u Vršcu, kada je početkom oktobra otac ubio svoju dvogodišnju ćerku, pokazatelj je brojnih propusta nadležnih institucija. Prema istraživanju Insajdera, problem nisu samo neusklađeni zakoni nego i činjenica da se u porodicama u kojima je prijavljeno nasilje nijedna institucija ne bavi procenom bezbednosti deteta.

Deca bez tretmana žrtve 

Reakcije institucija slede uglavnom posle nasilja, a čak i onda kada je nasilje prijavljeno dolazi do propusta i grešaka u daljem pružanju zaštite. Glavna greška je očigledno da u slučajevima, gde je porodično nasilje prijavljivano u odnosu između supružnika, deca nisu tretirana kao žrtve.

Aleksandra Raičević iz Pokrajinskog Zavoda za socijalnu zaštitu za Marker kaže da je, kada je u pitanju slučaj u Vršcu, izostala razmena informacija o krivičnom postupku i toku krivičnog postupka, odnosno radnjama koje su se unutar toga preduzimale. 

Pre svega, izostale su mere kojima bi se dete zaštitilo od nasilnika, iako instrukcija Ministarstva za socijalni rad iz 2019., obavezuje da se dete u svakom slučaju porodičnog nasilja tretira kao žrtva. Tako je ocu, kao nasilniku odmah po prijavi, izrečena hitna mera iseljenja iz stana i zabrana prilaska majci. Ali ne i prilaska detetu. Devojčica je tako je sve vreme odlazila kod oca u posete, iako je njemu, posle hitnih bezbednosnih mera izrečena i uslovna zatvorska osuda i obavezno psihijatrijsko lečenje.

Posle ubistva devojčice, Pokrajinski sekratarijat za socijalnu zaštitu izvršio je kontrolu slučaja. Zbog izostanka mera zaštite deteta, sekretarijat je uputio inicijativu za razrešenje direktorke Centra za socijalni rad u Vršcu i podneo krivične prijave protiv troje zaposlenih u Centru, koji su bili angažovani na ovom slučaju.

Centar za socijalni rad, međutim nije jedini krivac. Zakazao je sistem, konkretno Grupa za koordinaciju za rodno zasnovano nasilje u kojoj su osim Centra za socijalni rad i policija, tužilaštvo i sud. Zakazao je i ljudski faktor.

„Jeste zakazala razmena informacija jer mi smo svakako dužni da posedujemo određena znanja i veštine, što se tiče fenomena nasilja. I onda se desi da mi u okviru grupe imamo različito razumevanje fenomena nasilja i možda i neku neusaglašenost oko procene rizika za tu žrtvu, kaže Aleksandra Raičević. 

Direktorka Centra u Vršcu još nije smenjena 

Prema njenim rečima, problem je i što zakonom nije regulisano odvijanje komunikacije unutar Grupe za koordinaciju u slučajevima porodičnog nasilja, ali i u neusaglašenoj praksi u zaštiti žrtava porodičnog nasilja.

„Grupe za koordinaciju funkcionišu u 58 osnovnih tužilaštava po našoj državi i tu negde se iskazuje neka neujednačena praksa postupanja, tako da postoje slabosti takođe u praćenju tih individualnih planova zaštite i podrške žrtvama“ kaže Raičevićeva.

Krivica mora da bude utvrđena, kako se greške ne bi ponavljale. Propusti koji su doveli do ubistva deteta u Vršcu, međutim dobili su samo tužilački epilog. Onaj koji zavisi od politike, još nisu. Krivične prijave koje je Pokrajinski sekretarijat podneo protiv zaposlenih u Centru za socijalni rad u Vršcu, tamošnje tužilaštvo prosledilo je Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, na dalje postupanje. O inicijativi za smenu direktorke Centra, skupština grada Vršca još se nije izjasnila.

Izvor: Insajder