Groznica za belim zlatom: Nema samo Srbija litijum (VIDEO)

Nije Srbija jedina zemlja na tlu evropskog kontinenta koja ima litijum. Iako se nekada čini da se kopanje litijuma u Srbiji najviše forsira, činjenica je da se projekti razvijaju širom Evrope. Groznica za belim zlatom kako se litijum često naziva počela je sa odlukom Evropske unije da u skorijoj budućnosti zabrani vozila na fosilna goriva, tačnije da dozvoli samo ona električna, a za to su potrebne litijumske baterije.

Foto: Rio Tinto

Litijumski trougao koji čine Argentina, Bolivija i Čile, uz Austrliju i Kinu trenutno su najveći proizvođači litijuma-minerala za kojim u svetu i Evropi vlada sve veća potražnja. U želji da se oslobodi zavisnosti, Evropa traži litijum na svom tlu. A nije da ga nema. Nemačka, Češka, Austrija, Finska, Francuska, Velika Britanija, Portugal, a na evropskoj mapi su bar kad je litijum u pitanju i Srbija i Ukrajina. 

Uprkos protivljenju ekologa koji se bore protiv uništavanja životne sredine, u Evropi se trenutno razvija više rudnika Litijuma. 

Najviše pažnje je izazvao onaj u Portugalu gde su zbog korupcije uhapšeni pojedini članovi vlade, a premijer podneo ostavku.

Otvoreni rudnik litijuma kakvi postoje u Južnoj Americi planiran je u poljoprivrednom kraju, u selu Baroso. 

"Rudnik koji žele da otvore bio bi svuda oko nas, obuhvatio bi celo selo. Čim otvorite rudnik sa otvorenom jamom koji će raditi non stop , ovde samo nekoliko metara od naših soba, voda i vazduh će biti ugroženi“, kaže meštanka Barosa. 

Imajući u vidu da se trenutno čini da najveći pritisci dolaze iz Nemačke zanimljivo je pogledati kako tamo stoje stvari. Najveći potencijal se nalazi u tvrdim stenama na granici između Nemačke i Češke, u oblasti Rudnih planina, dok je drugo nalazište u dolini Gornje Rajne, gde se litijum nalazi u slanoj vodi. Kao mogući datum početka eksploatacije na granici Češke i Nemačke pominje se 2026, a iz nalazišta Gornja Rajna 2028. godine. 

Planovi bi međutim mogli da budu dovedeni u pitanje jer su i u toj zemlji aktivisti protestovali konkretno protiv fabrike Tesla koja proizvodi automobile na električni pogon.

Kao godina mogućeg početka rada projekta Emili-kako se zove plan iskopavanja litijuma u Francuskoj pominje se 2028.

Meštani i ekološke organizacije strahuju od zagađenja zbog kopanja litijuma u centralnoj Francuskoj, pa i drugim delovima zemlje, ali kako sada stvari stoje sve ide po planu. 

Eksploatacija litijuma planira se i u Americi gde za sada postoji samo jedan rudnik, a planovi za novi za sada su naišli na protivljnje autohtonih zajednica. 

[related-content]

Južnoj Americi rudnici litijuma nisu doneli ni veliko bogatstvno ni blagostanje. Jesu doneli slike uništenog krajolika. 

"Ne litijum. Da život. Da voda“, poručivali su građani sa demonstracija protiv rudarenja litijuma u Argentini. 

Litijum-kompanije koje se bave rudarenjem po pravilu tvrde da će raditi po najvišim standardima, da će rudarenje doneti korist lokalnim sredinama. Faktori su brojni. Litijum se u prirodi nalazi u različitim oblicima, pa je negde rizik veći negde manji. U Srbiji je pronađen u jedinstvenoj formi kakava ne postoji nigde u svetu. To što je u Srbiji otkriven litijum ne znači da je pametno odmah ga kopati. Odluka mora da zavisi od jasne procene koristi i štete, ali i potreba budućih generacija. Na kraju, i očuvanje životne sredine i korist za građane na kraju zavise od snage države da odbrani javni interes. Srbija je u tom smislu daleko od Evrope.

Izvor: Insajder