Havarija u Kolubari: Cena dugogodišnje trke za rekordnom proizvodnjom (VIDEO)

Trka za rekordnom proizvodnjom po svaku cenu najverovatniji je uzrok najnovije havarije na kolubarskom kopu, pokazuje analiza novinara Insajdera koji se poslovanjem ovog rudarskog basena i samog EPS-a, čiji je Kolubara deo, bave više od deset godina. Za sada nema informacija o tome kolika je šteta. Dok iz EPS-a uveravaju da je sve pod kontrolom, da će sve brzo biti sanirano i da će struje biti dovoljno, ministarka ne zvuči tako sigurno. Ono što ne govore jeste – ko je odgovoran, da li je u pitanju viša sila ili ljudski faktor ili oboje.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u obilasku površinskog otkopa Radljevo-Sever u Kolubari 2020.. Foto: Srđan Ilić

Kopanje uglja na kopovima Kolubare odvija se na više polja tako što se prvo skida zemlja, da bi se došlo do uglja. 

Juče je, 24. januara, na istočnom delu površinskog kopa Polja "E", došlo do aktivacije postojećeg klizišta. Ogromne količine zemlje delimično su zatrpale jedan od velikih bagera – “Glodar 7” ili kako ga još zovu plava ptica.  

Resorna ministarka Dubravka Đedović noćas je obišla Polje “E“ kako bi se uverila da niko nije povređen i da nema većeg oštećenja na opremi. Uveravala je da neće biti ugroženo snabdevanje strujom i toplotnom energijom meštana Lazarevca i okoline. Ipak, izrazila je i zabrinutost.

“Ima dovoljno uglja na deponijama za snabdevanje toplane koja greje Lazarevac i to je jako bitno. Međutim, ono što mene brine to je da je proizvodnja uglja u Kolubari 30 posto niža u zadnjih dve nedelje, odnosno poslednjih mesec dana i da će ovom havarijom ona biti još niža, što znači da moramo da radimo na većim količinama za deponije, zalihe uglja da ne bi naš energetski sistem i snabdevanje građana električnom energijom došlo u pitanje”, navela je ministarka Đedović.  

Iz EPS-a drugačiji ton. U saopštenju navode da proizvodnja uglja nije ugrožena, kao ni proizvodnja struje. 

“Rad svih proizvodnih kapaciteta „Elektroprivrede Srbije“ je stabilan, a na deponijama termoelektrana EPS-a ima 1,48 miliona tona uglja, što je za 5,4 odsto više od plana i deponije su potpuno spremne. Snabdevanje građana i privrede električnom energijom je sigurno, a tokom januara EPS je izvezao električne energije u vrednosti 12,4 miliona evra. I narednih dana biće nastavljen izvoz električne energije i to od sedam do 10 miliona kilovat-sati (7-10 GWh) dnevno”, navodi se između ostalog na sajtu EPS-a. 

O odgovornosti ni reč 

Ni ministarka ni EPS ne govore da li je klizište bilo moguće sprečiti. 

Klizišta ili ručevi nemoguće je u potpunosti sprečiti, ali stručnim kopanjem rizik se svodi na minimum. U Kolubari se međutim već godinama mogu čuti tvrdnje da se juri rekordna proizvodnja, po cenu da se čak i potkopava umesto da se zemlja skida odozgo na dole.  kada je u decembru prošle godine došlo do kolapsa u termoelektrani Nikola Tesla, kada je umesto uglja u pećima završila praktično glina, čula su se upozorenja radnika EPS-a da se jure rekordi po svaku cenu.   

„To su svi znali u EPS-u. Oni su govorili da je u stvari glavni cilj  glavni zadatak njihov bio da iskopaju što više uglja nije važno koliko unutra ima stvarno čistog uglja koliko zemlje koliko ovoga, samo da gomilaju ugalj jer je to bio uslov da bi se povećao BDP Srbije“, kaže sa emisiju Marker Milun Babić iz Savez energetičara Srbije.   

 Havarija je bilo i ranije, neke čak do danas nisu sanirane, ali je činjenica da su poslednjih godina učestale. 

- 2013. desio se veliki ruč na u zoni sela Junkovac, koji je ugrozio i okolna domaćinstva 

- 2014. ponovo dolazi do oštećenja velikog bagera G-10

- 2018. usled velika masa zemlje ugrozila je ne samo mehanizaciju i radnike u Polju D, već i okolne infrastrukturne objekti, pa i školu u selu Vreoci 

- U junu 2021. dolazi do požara na Polju C u kojem je oštećen transporter sa trakom  

- U decembru 2021. godine dolazi do eksplozije i požara u postrojenju Prerada 

- U januaru 2022. godine dolazi do požara na odlagaču u Polju Tamnava Zapad 

- U martu 2022. godine goreo je pretovarni uređan na Polju E 

Za havarije u Kolubari po pravilu niko ne snosi odgovornost.  

„Stalno se dešavaju neki „Šćepan Mali“ i umesto da te „Šćepane Male“ sankcionišemo, ne da im nešto specijalno uradimo ali jednostavno da im se zabrani pristup upravljanja ljudima i resursima, mi to puštamo i to se prenosi do do do što kaže do dna“, kaže Babić.  

Istraživanje Insajdera pokazalo da su među onima koji upravljaju kopovima u Kolubari, pa čak i napreduju, i dalje isti oni kojima se gotovo deceniju sudi za zloupotrebe u tom Rudarskom basenu. 

Odgovornost za havarije i neispunjene planove nije snosio nijedan bivši direktor EPS-a. Krivična prijava koju je protiv bivšeg v. d. direktora Milorada Grčića podnelo resorno ministarstvo zbog kolapsa najveće termoelektrane i štete koja se meri stotinama miliona evra odbačena je. On je samo podneo ostavku, a na njegovo mesto je u martu prošle godine, opet kao vršilac dužnosti imenovan inženjer Miroslav Tomašević.  

 Izvor: Insajder