Hrvatski istoričar o raketiranju izbegličke kolone tokom Oluje: Srbija i Hrvatska nikada nisu omanule da pogrešno reaguju na svoju prošlost

Društva Srbije i Hrvatske nijednom nisu "omanula" da pogrešno reaguju na svoju prošlost, izjavio je istoričar i publicista Dragan Markovina govoreći o raketiranju kolone izbeglica na Petrovačkoj cesti tokom hrvatske akcije Oluja 1995. godine.

Arhivska fotografija srpskih izbeglica iz Krajine posle vojne operacije "Oluja" hrvatskih snaga bezbednosti. Foto: Srđan Ilić

Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv hrvatskih oficira koji se optužuju da su tokom hrvatske akcije Oluja u avgustu 1995. naredili avionsko raketiranje kolone izbeglica na Petrovačkoj cesti.

"Problem je što svako kada govori o tome šta se dogodilo u ratu priča isključivo vlastitu verziju priče, a to onda nema nikakvog suštinskog smisla", rekao je Markovina tokom gostovanja u emisiji Marker na televiziji Insajder.

Markovina je ocenio da smisla imaju potezi poput onog kada je 2020. godine potpredsednik vlade Hrvatske iz Samostalne demokratske srpske stranke Boris Milošević otišao na obeležavanje godišnjice "Oluje", a ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved posetio Varivode, mesto gde su ubijeni srpski civili 1995. godine.

"Mislim da je to jedino što ima smisla - kada se pokušava doći do katarze i međusobnog razumevanja. Međutim, ovde se kada se napravi jedan korak napred pa dva ili tri nazad", rekao je Markovina.

Na pitanje kome služe optužbe koje su predstavnici Srbije i Hrvatske razmenili nakon objavljivanja vesti o optužnici, Markovina je odgovorio da takva retorika služi vlasima i građenju nacionalizma na kojem se one održavaju.

Četvoricu pripadnika Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva optužnica tereti da su izvršili ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Pred sam kraj Oluje, 7. i 8. avgusta 1995, na hrvatsko – bosanskoj granici, sa bosanske strane, hrvatski vojni avioni raketirali su kolonu izbeglica na Petrovačkoj cesti. Optužnica je podignuta zbog naredbe i raketiranja kolone. Prema raspoloživim podacima, ubijeno je 13, a ranjeno 24 osobe. U koloni je bio i tada osmogodišnji dečak, koji je govorio za Insajder.

„Sestra je prva bila koja je čula avione, sledeći je bio strašan udar. kada smo izašli iz kamiona, prvo što smo videli jesu naš otac i deda, koji su sedeli u autu koji se kretao iza nas, koji su bili obezglavljeni. To je jedna od scena koja nam je ostala duboko urezana u sećanju i jako se teško može zaboraviti“, rekao je za Insajder Savo Stijelja.

Majku je takođe pogodio geler. Umrla je na porođaju, samo nedelju dana nakon Oluje. Njega i dve sestre odnegovala je tetka. Ovom mladom čoveku i ostalima, u koloni od više od 200 hiljada Srba, koji su napuštali svoje domove u Hrvatskoj, suđenje odgovornima za ovaj zločin je važno.

„Sigurno da jeste moralna satisfakcija upravo zbog toga što se 27 godina kasnije nadamo da će da se utvrde krivci za bombardovanje civilne kolone, gde su između ostalog, stradali i naši roditelji i mnogi nedužni civili, koji su se kretali i bežali iz Hrvatske“, podseća Stijelja.

Umesto da ubrza proces pomirenja, optužnica beogradskog Tužilaštva za ratne zločine, za raketiranje srpskih civila u izbegličkoj koloni, tokom Oluje, dodatno je opteretila odnose Srbije i Hrvatske. Prema viđenju vodećih hrvatskih poltičara, ona bi mogla i da uspori proces priključenja Srbije Evropskoj Uniji. Suočavanje sa zločinima počinjenim u prošlosti predusolov je za pomirenje naroda u regionu.

Da bi dopunilo optužnicu, domaće tužilaštvo treba da zatraži dokumentaciju od hrvatskih državnih organa. Iako sudske postupke ne treba dovoditi u vezu sa politikom, ako je suditi prema reakcijama političara u Hrvatskoj, pred domaćim tužilaštvom je težak zadatak. Predsednik Hrvatske smatra da Srbija, podizanjem optužnice, krši obaveze u procesu pridruživanja Uniji.