Izmene Leks specijalisa za Ekspo – zakonske odredbe za zaobilaženje zakona (VIDEO)
Posle pada nadstrešnice na zgradi Železničke stanice u Novom Sadu i pogibije 15 građana u novembru prošle godine, do čega je i došlo zbog kršenja procedura vezanih za projektovanje i izgradnju; još jedan projekat u kom bi država važne infrastrukturne projekte mogla da gradi mimo svih poznatih propisa.

Zaobilaženje zakona na projektu izgradnje kompleksa za međunarodnu Expo izložbu 2027. bilo bi omogućeno upravo njegovim izmenama, ukoliko one budu usvojene. Ubrzano izdavanje građevinskih dozvola i probni rad objekata na period od dve godine, samo su neke od tih predloženih izmena.
Sve to znači i odsustvo ustaljenih procedura koje služe za otklanjanje bezbednosnih rizika na izgrađenim objektima – upozoravaju stručnjaci.
"Skok u budućnost“ – kako vlast zove pripreme za svetsku Expo izložbu, ili preskakanje zakonskih procedura – nova je dilema pred kojom će se naći poslanici prilikom usvajanja izmena Zakona o posebnim postupcima za Expo 2027.
Tim izmenama je predviđeno da se građevinske dozvole i to za pojedinačne delove objekata, počev od temelja, izdaju bez usvojenih studija o proceni uticaja na životnu sredinu od strane nadležnih. Sve se pravda složenošću objekata i tehnologije izvođenja radova.
Izmenama se definišu čak i privremene građevinske dozvole i to za objekte koji su u funkciji realizacije izložbe. U pitanju su privremeni objekti, odnosno paviljoni u kojima će države učesnice organizovati izložbe. Skraćena procedura odnosi se čak i na objekte sa trajnom namenom.
"Ako na sve to uzmemo i pritisak da budu zadovoljeni svi rokovi, da procedure budu skraćene, da teku velikom brzinom, sve to značajno doprinosi povećanom stepenu rizika da negde u proceduri izgradnje objekata može doći do grešaka, namernih ili ne. Ovde govorimo o objektima koji su planirani za boravak zaista velikog broja ljudi“, podseća u izjavi za Insajder arhitekta Dragomir Ristanović iz NVO Regulatorni institut za obnovljivu energiju – "RERI“.
Tokom Expa od sredine maja, do sredine avgusta 2027. godine očekuje se oko tri i po miliona poseta, a završetak izgradnje je planiran za kraj 2026.
Skraćene procedure izdavanja građevinskih dozvola nisu jedine zakonske izmene koje bi mogle da utiču na bezbednost objekata. Tim objektima će, ako zakon bude usvojen, biti omogućen i probni rad na period od dve godine, i to samo na osnovu pozitivnog mišljenja Komisije za tehnički pregled, a bez upotrebne dozvole. Upotrebnu dozvolu bi, ako predlog bude usvojen, bilo neophodno pribaviti tek nakon te dve godine.
Probni rad objekata za Expo na dve godine, osim što je suprotan zakonima koji su u primeni, može da dovede i do ozbiljnog bezbednosnog rizika – upozoravaju stručnjaci.
"Zapravo se ukida ta garancija korisnicima prostora da su nadležni proverili da li taj objekat ispunjava sve zahteve koje treba da ispuni i da je on bezbedan za upotrebu. U tom smislu ne možemo mi sada nikako reći da li će se svi ti objekti urušiti i da li će biti nekakvih nesrećnih slučajeva, ali smo opravdano uplašeni, jer nam onda izostaje garancija da su sprovedene sve potrebne provere da su ti prostori u stvari bezbedni", objašnjava urbanistkinja Božena Stojić iz nevladine organizacije "Ministarstvo prostora“.
"Biće izvršen tehnički pregled od strane komisije koju obrazuje investitor, s tim što se iz cele procedure praktično nadležni organi povlače i ograničavaju se od sopstvene odgovornosti, ukoliko se kasnije utvrdi da objekat nije bezbedan“, zaključuje arhitekta Ristanović iz RERI-ja.
Efikasniji završetak projekta, s ciljem da Srbija ispuni obavezu realizacije međunarodne Expo izložbe u rokovima i na način predviđen Konvencijom o međunarodnim izložbama i dokumentima, razlog je izmena zakona koji je Vlada kao predlagač prosledila Skupštini 17. januara.
Predlog izmena napisan je međutim bez javne rasprave. To je po Zakonu o državnoj upravi i Poslovniku Vlade moguće, u slučaju dovoljno opravdanog razloga, kakvi su hitnost i efikasnost. Te izmene bi pred poslanicima mogle da se nađu već početkom marta, za kad je planirano redovno skupštinsko zasedanje.
Novinarka Radoslavka Žigić Despotović