Jakovina: Ovo je novo doba i pitanje je kako će se razvijati

Gostujući u Intervjuu na Insajder televiziji, hrvatski istoričar i profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Tvrtko Jakovina, govorio je o nacionalizmima koji i dalje postoje u Hrvatskoj i Srbiji, o značaju razgovora susednih zemalja kako bi se došlo do rešenja problema u BiH, ali i o tzv. novom dobu, kako vidi današnju situaciju u kontekstu ukrajinske krize.

 Govoreći o nekadašnjoj Jugoslaviji, gost Intervjua komentarisao je još uvek prisutne nacionalizme, kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj: „Hrvatski nacionalizam, kao i hrvatska opsesija jezikom je drukčija nego srpska. Ona je vrlo ekskluzivna. Dakle, vi ste radije spremni iz hrvatskoga korpusa izbaciti sve i i Krležu, možda i Matoša i sve slikare, dakle i Murtića i sve izbaciti što ne gradi sliku poželjnoga nacionalizma. On je vrlo skučen pa onda se tako bojite i rječi koja bi mogla biti “srbizam” ili se bojite nečeg drugoga.” 

Srpski nacionalizam i razlog nemogućnosti da Srbija i Hrvatska nađu neki zajednički jezik Jakovina vidi s dozom ironije: „S obzirom da su u obe zemlje već godinama na vlasti iste političke obitelji, pučani ili kako god, doista je neobično da nema bolje suradnje. Ali bolje suradnje već dugo nema, nema poseta na visokoj razini i očito se tu stvari neće tako lako, tako brzo promeniti. Postoji, što se tiče srpske strane jedno opterećenje koje je Hrvatska stvorila. Hrvatska je stvorila, sasvim nedavno, pre nekoliko dana je potpredsjednik Vlade rekao - Srbija se treba ispričati. Trinaest puta smo se ispričali, 13 puta su išle isprike, raznorazne, “nas” “vama” i “vas” “nama” i to nije ništa vredelo, zato što nismo htjeli da vrjedi. Da smo hteli da vredi,rekli bismo - sad podvlačimo crtu ili idemo probati neke stvari rješavati. Drugo, postoji opterećenje jer vi živite, naročito u Hrvatskoj, jako duboko u 90- im. Kad živite u 90-ima trenutni politički vrh, ili centralna ličnost u političkom vrhu Srbije, zbog svoje povijesti 90-ih godina će teško moći biti u tom smislu prihvaćen sugovornik, dok u Hrvatskoj se na taj način gleda na prošlost, ili dok je ta prošlost aktivni dio sadašnjosti, 2022. godine, jer takvu politiku povijesti vodite”, objasnio je Jakovina.

     

“Desni” istoričari u susednim zemljama zapravo blisko sarađuju 

Interesantan je pogled Tvrtka Jakovine na desničare u obe susedne zemlje i njihovu saradnju: „Oni su pomalo i pokreti”. Podsetimo, Jakovina u svojim javnim nastupima o Jasenovcu ističe da je to bio genocid, zbog čega ga često percipiraju kao istoričara na liberalnoj poziciji, ali priznje da sa slično orijentisanim kolegama iz okruženja nema neku saradnju: „Oni povijesničari koji ne misle kao ja imaju izvrsne, ne biste vjerovali koliko dobre odnose sa najradikalnijim nacionalističkim povjesničarima u Srbiji, izvrsne. Puno bolje i puno bliže nego što ja imam s kolegama koje bi bile liberalne i koje bi razmišljale sličnije meni”, podvukao je Jakovina. 

Jakovina je prokomentaristao i da se u odnosima između Srbije i Hrvatske često čuju teme kao što su problemi u Bosni i Hercegovini i dao svoj sud o mogućem rešenju: „Nema rešenja u Bosni i Hercegovini ako Hrvati, Srbi i Bošnjaci zajedno, odnosno BiH i dvije susedne zemlje zajedno neće radit na tom rješenju. Ne može biti rješenja. Vi ga ne želite naći ako nećete uspostaviti nekakav tip dijaloga.”     

EU možda nije najsjajnija, ali je svakako najbolji put

Neizostavno pitanje za gosta Intervjua bilo je i da li je agresija Rusije na Ukrajinu koju danas gledamo neka vrsta nastavka raspada Istočnog bloka ?

„Na svetska zbivanja utiču kao prelomni trenuci pandemije, ogromne financijske krize, ratovi i revolucije. Revolucije i ratovi su često povezani. Danas je procena Svetske banke da će cene porasti 50%na svjetskoj razini, zbog ukrajinske krize. Imali smo pandemiju… Ovo više nije pitanje Istočnoga bloka ili ostatka raspada Istočnoga bloka ili nekoga imperija koji je postojao pa se raspao pa sad netko možda ima ponovo ideju da ga skuplja ili organizira. Mi smo ušli u novu fazu svjetske povjesti. Ovo je Novo doba i to Novo doba je pitanje kako će se razvijati. Ne znamo ni koji su točno ciljevi Putinove politike, odnosno rata u Ukrajini, ali mi jesmo u Novom dobru, gdje se ponovo počelo govoriti o atomskome oružju, o cenama hrane, gladi i slično ”, zaključio je Jakovina.    

„Evropska unija i evropski put nije možda u svemu najsjajniji jer mnogi su problemi tamo, ali ja mislim da je za sve male evropske zemlje, a to uključuje Srbiju, to najbolji od putova koji se nude. Nema drugih putova, ovo je najbolji put”, podvukao je gost Intervjua.   

Inače, istoričar Tvrtko Jakovina autor je istorijske biografije Budimira Lončara, nekadašnjeg diplomate i državnika nekadašnje Jugoslavije, svedoka brojnih istorijski značajnih događaja na ovim prostorima, a njiga o njemu danas će biti predstavljena beogradskoj publici. 

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.