Marko Bogdanović u Markeru o Generalštabu: Nije u pitanju samo arhitektura već i simbol srpske državnosti (VIDEO)

Istoričar umetnosti Marko Bogdanović gostujući u emisiji Marker istakao je da, kada se govori o zgradi Generalštaba, nije u pitanju samo arhitektura, već i simbol srpske državnosti.

Zgrada Generalštaba Foto: Srđan Ilić

"Kad gledate plan parcele, oba generalštaba se nalaze na jednoj parceli. U slučaju da se nekome, bilo kome da jedna parcela, odmah se automatski dovodi u pitanje i stari Baumgartnerov. Obe arhitekture, obe zgrade su nešto što prosto reprezentuje svoje vreme u kome je nastalo, dakle ovo je negde Kraljevina Jugoslavija i Generalštab koji govori o tome, koji kandiduje Beograd da bude ono što je bila u tom trenutku Budimpešta, Beč...", rekao je on.

Prema njegovim rečima, to je izuzetna arhitektura, koje u Beogradu nema mnogo.

"Ako gledate i druge jugoslovenske gradove, toga uopšte nema, arhitektonski, dizajnerski, gabaritno to ne postoji. Dakle, to postoji samo isključivo u Beogradu i to vrlo malo tih nekoliko zgrada upravo na tom starom obrenovićevskom kompleksu koji je započet 1830. godina i to su počeci srpske moderne državnosti. Ukoliko stari Generalštab ode, ode i svedočanstvo o počecima srpske državnosti", ocenjuje Bogdanović.

Na pitanje Insajdera da li postoji neki primer da se gradi na nekoj lokaciji a da zaštita spomenika kulture nije skinuta, naš sagovornik odgovara da se tako nešto retko dešava.  

"Generalno, to su slučajevi koji se zaista retko dešavaju. Ono što se dešava u Beogradu to je da uglavnom, zaštite ističe. Dakle, mi imamo užasan problem gde zaštita ističe. A ovo gde su objekti pod zaštitom, to je zaista retkost", rekao je on.

Bogdanović ističe da sličan problem postoji i sa Sajmom "koji je od ogromnog značaja, arhitektonski i građevinski, u istom rangu kao i Generalštab". 

"Tri hale koje su mimo one glavne hale nisu zaštićene, pa evo i za to pokušavamo kao jedno vrhunsko delo jugoslovenske arhitekture, jugoslovenskog inženjerstva, da sačuvamo, jer one imaju specifičnu konstrukciju sa tim 'eggshell', sa jako tankim krovnim pokrivačem koji je negde 7-8 santimetara samo. U to doba, početak 60-ih godina, to je malo ko zaista radi u Evropi", ističe sagovornik Insajdera. 

Bombardovana zgrada Generalštaba nalazi se pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda od 2005. godine. 

"To je arhitektura koja nas opet kandiduje negde kao zemlju nezavisnu, kao zemlju nesvrstanih, to nije socrealizam", kaže Bogdanović i dodaje da su to "neke potpuno nove forme".

"On tu uvodi kamen koji je koristio Dubrovnik pre Drugog svetskog rata, dakle uvodi polihromiju, imate beli kamen, crveni kamen, imate jednu fantastičnu kulu koja se nalazi na desnom delu novog Dobrovićevog Generalštaba koja je takođe vrlo interesantna po svojoj geometriji i na način na koji je sagrađena. Uopšte i građevinski su te dve zgrade izuzetno interesantne, načina na koje su oni urbanistički postavljene, kako formiraju taj ćošak, kako formiraju taj ugao, kako daju ekskluzivnost tom uglu i da ne zaboravimo da su se pre tih zgrada na tom mestu nalazile zgrade u vreme Kraljevine takođe akademski oblikovane, vrlo slično starom Baumgartnerovom Generalštabu", zaključuje Bogdanović.

Podsetimo, o namerama jedne američke kompanije da na mestu bivše zgrade Generalštaba izgradi luksuzni hotelski i apartmanski kompleks - uz muzej žrtvama bombardovanja i spomen obeležje - danima saznajemo iz stranih medija i putem društvenih mreža.

Džared Kušner, zet bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa, je na društvenim mrežama nedavno objavio idejno rešenje za kompleks zgrada na lokaciji u Ulici kneza Miloša na kojoj je bombardovana zgrada Generalštaba.

Dok opozicija tvrdi da je saradnja sa američkom kompanijom već dogovorena, izvršna vlast to negira, a objave vlasnika kompanije ne komentariše.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, odgovarajući na pitanje Insajdera, rekao da je samo delimično upoznat sa namerama Vlade u vezi s tim poslom, navodeći da je srećan što će se konačno rešiti to pitanje.

Izvor: Insajder