Menjaju se šefovi, nazivi, ali jedna stvar ne: Služba bezbednosti nikad nije reformisana (VIDEO)

O službi bezbednosti najviše se govori kada se menja njen šef. Iako postoje dokazi da već decenijama neretko služi partijskom, umesto državnom interesu, kao i dokazi o umešanosti pripadnika tajne službe u politička ubistva i pljačke, reformisanje službe nikada nije počelo. Reforme nisu usledile ni posle demokratskih promena 2000. godine.

Foto: Srđan Ilić

Brojna obećanja svake vlasti od početka veka do danas. Isto toliko promena na čelu službe. Od nastanka službe pre osam decenija menjali su se i njeni nazivi - od OZNE, UDBE, preko DB-a do Bije, kako se naziva danas. Međutim, nije bilo suštinske reforme tajne službe. 

Sve promene su, kako se ispostavilo, bile kozmetičke, uprkos dokazima da su pojedinci iz službe tokom 90-ih godina učestvovali u zločinima, političkim ubistvima i pljački građana svoje države. I posle demokratskih promena menjali su se načelnici, šefovi sektora, ali do danas su pojedinci iz najmračnijih delova službe, po svemu sudeći, ostali jači i od sistema.

“Ljudi koji rade u toj službi sa tim jako dobro trguju i manipulišu političarima. Jer onaj ko kontroliše protok informacija, on zapravo može da utiče na političke procese i na ishode određenih političkih procesa i odluka. Bezbednosno-informativna agencija u sebi ima jako veliku moć. Ona nikada nije bila reformisana. Kad je usvojen Zakon o BIA 2002. godine, zapravo radilo se o, kako su stručnjaci tada ocenili, o prepakivanju državne bezbednosti, a ne o suštinskoj reformi”, kaže Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Ulogu službe, od njenog nastanka, slikovito je opisao nekadašnji načelnik beogradskog centra Udbe Dušan Stupar.

"Kada je stvarana Ozna, kada je stvarana Udba, a posle toga i Državna bezbednost, glavni moto je bio da je služba 'mač u rukama partije'", izjavio je Dušan Stupar u serijalu Insajdera “Službena tajna”.

I posle svih zločina u koje su bili umešani pojedinci iz službe, za šta postoje dokazi u različitim sudskim postupcima, BIA je u promotivnom spotu za prijem studenata na Akademiju za nacionalnu bezbednost ove godine izabrala slogan: “Sve se menja – služba ostaje.”

“BIA je zadržala potpuni monopol nad presretanjem komunikacija i nad policijskim ovlašćenjima. To je jedna jako velika moć, posebno u uslovima kada vi nemate politički pluralizam i kad vi nemate funkcionalne institucije koje mogu na neki način da pokušaju da iskontrolišu tu moć. Znate, to predstavlja jako dobar plen za političare i priliku da putem kontrole Bezbednosno-informativne agencije oni ostvare odlučujuću prevlast u političkim nadmetanjima,” ocenio je Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Ne samo što do danas nije razjašnjena uloga civilne i vojne službe bezbednosti u ubistvu premijera Zorana Đinđića, nije skinuta ni oznaka tajnosti sa dokumenata na osnovu kojih je Komisija, koju je predvodio Žarko Korać, napisala izveštaj o propustima u obezbeđenju tadašnjeg premijera. 

Policijski inspektor Dragan Kecman, čiju je karijeru obeležila istraga ubistva novinara Slavka Ćuruvije, i koji je prikupio ključne dokaze protiv funkcionera službe bezbednosti, rekao je u intervjuu za Insajder televiziju da je sudski postupak pokazao da su pojedinci iz mračnih delova službe jači i od sistema i od zakona, i da zato još  nema konačne presude za ubistvo Slavka Ćuruvije.

Izvor: Insajder