Ministarstvo zdravlja za Insajder: Nedostaju kadrovi, nemamo podatke o prosečnoj starosti lekara specijalista (VIDEO)

Prema analizi Fiskalnog saveta iz 2021. godine, Srbiji nedostaje 5.000 zdravstvenih radnika. Institut "Batut" navodi da nedostaje 1.000 lekara, a Ministarstvo zdravlja precizira da je najveći deficit u čak 11 grana, među kojima su anesteziologija, opšta medicina, radiologija i pedijatrija. Ko će nas lečiti - pitanje je podjednako važno kao i ono kako se lečimo danas, ako, prema podacima iz prošle godine, u odnosu na broj stanovnika imamo za četvrtinu manje lekara od proseka Evropske unije.

"Umesto 30 do 35 pacijenata prosečno, lekar u Srbiji pregleda 50 do 100", navodi dr Rade Panić, predsednik Sindikata lekara i farmaceuta Srbije.

Prošlog meseca, u Intervjuu na Insajder televiziji, ministarka zdravlja potvrdila je da Ministarstvo ima svest o tome da problem postoji, ali da još nema strategiju za rešavanje pitanja kadrova u zdravstvu.

"Nemamo strategiju, ali ćemo je imati. Mi smo već napravili analizu i tražili od svih zdravstvenih ustanova da nam po starosnoj granici do 35 godina, od 35 do 45, 45 do 55 i od 55 do 65 godina pošalju koliko imamo ljudi. Vi imate bolnicu u kojoj je 60 % lekara, iskusnih, ali starijih od 55 godina. Sad smo tražili podatke koliko im ljudi u naredne tri godine odlazi u penziju. Ja moram sada da zaposlim ljude za ove koji su sada 55, 56 godina, da oni završe specijalizacije, i da za 10 godina budu spremni da preuzmu pacijente. To je plan", rekla je početkom februara ministarka Danica Grujičić.

Danas, u odgovoru Markeru, iz Ministarstva zdravlja kažu da i dalje nemaju podatke o prosečnoj starosti lekara specijalista u Srbiji. Prema ranije objavljenim podacima Instituta Batut, trećina lekara starija je od 55 godina. 

Ministarka je najavila novčane stimulanse za odlazak mladih lekara u manje sredine. Predloženo je da plate u zdravstvu budu srazmerne učinku lekara i medicinskog osoblja, kao i da oni koji su davno ispunili uslove za penziju, ustupe mesta mlađim kolegama.

Rade Panić, predsednik Sindikata lekara i farmaceuta Srbije kaže za Marker da će smena generacija biti moguća tek kada budemo imali dovoljno specijalista koji će naslediti starije kolege, što trenutno nije slučaj.

"Da bi jedan lekar završio specijalizaciju potrebno je četiri godine, nekada i šest. Odlazak iskusnih lekara koji rade i nakon što su stekli uslove za penziju, drastično će urušiti kvalitet usluge koju će pacijenti dobijati", ocenjuje Panić. 

Zbog nedostatka mladih kadrova, Vlada Srbije je pre tačno godinu dana donela zaključak kojim je zadužila Ministarstvo zdravlja da "preduzme sve mere iz svoje nadležnosti za zapošljavanje 1000 diplomaca medicinskih fakulteta u zdravstvenim ustanovama". 

Iz Ministarstva zdravlja za Marker navode da je, ministarka Danica Grujičić primila 100 najboljih diplomaca kojima je omogućeno da biraju specijalizacije kao i lokaciju radnog mesta. Inače, prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, na posao trenutno čeka oko 1500 lekara i sedamdeset troje specijalista. 

"I dalje nemamo regularne konkurse ni za zapošljavanje, ni za dodelu specijalizacija. Sve je svedeno na to šta politika kaže i da li imate jaku vezu u jednoj političkoj stranci", tvrdi predsednik Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, Rade Panić.

U pisanom odgovoru Insajderu, Iz Ministarstva zdravlja navode da u mnogim zdravstvenim ustanovama nedostaju kadrovi ali da njihovo zapošljavanje mora da bude sinhronizovano sa mogućnostima koje određuje Ministarstvo finasnija. Da se za novi krug zapošljavanja čeka odobrenje, nedavno je potvrdio i državni sekretar Ministarstva zdravlja.

"Mi smo u Ministarstvu zdravlja već napravili spiskove, čekamo samo odobrenje predsednika Republike i Vlade Republike Srbije i Ministarstva finansija kako ćemo to finansijski ispratiti", rekao je Đerlek za RTS.

Ipak, da vremena za čekanje nema, pokazuje i istraživanje koje su sproveli Centar za politike emancipacije i Sindikat lekara i farmaceuta a u kojem se navodi da svake godine oko 600 licenciranih lekara iz Srbije odlazi na rad u inostranstvo. Kao najbitniji razlozi navedeni su - socijalna i ekonomska nesigurnost, preopterećenost zdravstvenog sistema i nemogućnost zaposlenja bez jake veze. 

Izvor: Insajder