Novi talas dojava o bombama: Mogu li institucije da izađu na kraj s lažnim prijavama? (VIDEO)

Lažne dojave o bombama poslednjih godina su svakodnevica ne samo u Srbiji, već i u zemljama regiona. Samo u glavnom gradu, policija je ove godine izlazila 2000 puta na teren i kontrolisala - najčešće škole. Dojave su stizale i na adrese aerodroma, sudova, bolnica, a u veoma malom broju slučajeva otkriveni su oni koji su ih slali. Već danima je u toku novi talas - u kojem su mete uglavnom osnovne škole. Mogu li institucije da izađu na kraj sa lažnim prijavama koje predstavljaju krivično delo - izazivanje panike i nereda.

Kontradiverziona ekipa MUP-a, ilustracija Foto: Srđan Ilić

Policajci sa obučenim psima, kontradiverzione ekipe, evakuacije i višesatni pregledi - postali su svakodnevica. U Beogradu je, samo u jednom danu, više škola u Novom Beogradu bilo evakuisano zbog lažnih dojava o bombama. Isti scenario, ali u Novom Pazaru, rasvetljen je. Policija je kao počinioce identifikovala dvojicu učenika jedne osnovne škole uzrasta 12 i 13 godina, koji su u prethodnom periodu slali mejlove o postavljenim bombama.

"Policija je sa dečacima obavila razgovor u prisustvu roditelja i o svemu obavestila Više javno tužilaštvo u Novom Pazaru i Centar za socijalni rad u ovom gradu. Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Novom Pazaru, protiv roditelja dečaka podnete su prekršajne prijave zbog postojanja osnova sumnje da su učinili prekršaj propuštanje dužnog nadzora nad detetom“, naveo je MUP u saopštenju.

Da će doći do takozvanog kopiket efekta, odnosno kopiranja - upozoravali su stručnjaci.

"Ukoliko se puno izveštava o tome i vidi se da nema posledica za te ljude koji to šalju, onda će dodati neki bezazleni potpuno, verovatno domaći akteri u ovom slučaju od dvoje dece, verovatno da nemaju neki test sutradan u školi i pa kaže hajde pošaljimo mejl, dakle može samo da dođe do povećanja toga, ali kao što rekoh nema neki način da se ovome stane na put, sem da se eventualno u nekim takvim slučajevima u školama, dakle da se deci, učenicima, studentima jasno iskomunicira možda u tom pravcu da to nije vredno da se radi“, rekao je Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Svaka dojava do sada je, srećom, bila lažna. Uprkos tome, svaka naredna dojava kod građana budi strah i nesigurnost. Početkom godine, predstavnici vlasti su lažne dojave okarakterisali kao specijalni hibridni rat protiv Srbije koji se vodi iz inostranstva. 

"Problem je više tehničke prirode, ukoliko pošiljalac je preduzeo mere predostrožnosti, dakle sakrio IP adrese, obrisao tragove, skoro pa je nemoguće utvrditi ko je slao te pretnje, prema nekim podacima od prošle godine, ako se ne varam, utvrđene su svega nekoliko slučaja IP adrese iz Malija i iz Pakistana, čak i ako se utvrdi IP adresa, to jest lokacija pošiljaoca, onda slede drugi izazovi i to je kako doći do tih ljudi, to mora da se radi kroz saradnju sa tim državama odakle su stigle pretnje, tako da zaista to je ogroman problem tehničke prirode“, rekao je Elek.

Međutim, osim što je locirano nekoliko IP adresa u inostranstvu, ko vodi takozvani specijalni rat protiv Srbije - kako smatraju nadležni - nije utvrđeno. Istrage su u toku, ali epilozi većine istraga nisu poznati javnosti.

Radojko Caran (MUP): Građani ne treba da paniče

Pomoćnik komandanta Policijske brigade, Radojko Caran, gostovao je u emisiji Marker i tom prilikom istakao je da je prva stvar da građani ne paniče kada saznaju da je dojavljena podmetnuta bomba u objektu u kom se nalaze.  

"Građani, prvo, ne trebaju da paniče. Tu su pripadnici ministarstva unutrašnjih poslova i drugi organi bezbednosti, koji vrše provere, znači, pored tih pregleda i pored informacija koje poseduje ministarstvo unutrašnjih poslova, znači da postupaju po nalozima pripadnika ministarstva unutrašnjih poslova. I svaka ta dojava koja je prijavljena zavisno od toga koji je objekat, pristupa se isto. Nema prioriteti da su važni samo ovi, svi su prioriteti važni za nas zbog bezbednosti građana i nakon pregleda, kada se ustanovi da nema ništa, onda smatramo da je dojava lažna. Ako slučajno dođemo do predmeta, postoje posebne procedure, postupanja, mere i radnje koje se vrše od strane pripadnika ministarstva, znači poslova koji su stručno obučeni za taj deo posla", reko je Caran.

Na pitanje Insajdera kako izgleda procedura od trenutka kada do policije stigne informacija da u nekom objektu postoji dojava o bombi, sagovornik Insajdera odgovora da postoji propisana procedura.

"Na lice mesta gde je prijavljena dojava, izlaze policijski službenici koji vrše pregled prostora i objekata i nakon završetka kompletnog pregleda objekta, ako se ustanovi da nema sumnjivog predmeta ili neke eksplozivne naprave, smatramo da je dojava lažna i da je bezbedna za građane koji borave u tim objektima", objasnio je Caran.

Prema podacima policije na teritoriji Policijske uprave za grad Beograd u ovoj godini bilo je ukupno 2162, od toga 1241 u školskim ustanovama lažnih dojava o podmetnutim bombama. 

"Sve zavisi od same konfiguracije prostora, veličine objekata, tako i planiramo broj ljudi, znači ako je veći objekat, veći je broj ljudi i to vreme je duže. Znači detaljno moraju sve prostorije da se pregledaju koje su dostupne da bi sa sigurnošću mogli da potvrdimo da nema nikakve opasnosti za građane. Policijski službenici su obučeni za to, prilikom pronalaska nekog sumnjivog predmeta ili postojanja nekog eksplozivnog sredstva dolaze stručne ekipe ministarstva unutrašnjih poslova koje uz pomoć specijalne zaštitne opreme, uređaja, službenih pasa rade na naturalizaciji te opasnosti", zaključio je pomoćnik komandanta Policijske brigade.

Izvor: Insajder