Popis stanovništva u Crnoj Gori - statističko pitanje postalo političko (VIDEO)

Popis stanovništva je u većini zemalja statističko pitanje, međutim ne i u Crnoj Gori gde je preraslo u identitetsko, odnosno političko pitanje. Poslednji popis stanovništva u Crnoj Gori održan je 2011. godine; trebalo je da bude održan 2021. ali nije zbog korona virusa. U isto vreme kad i pandemija, u toj zemlji dolaze izbori - i krupne političke promene zbog kojih ni narednih godina popis nije sproveden. Trenutna Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu, popis stanovništva planirala je za period od 1. do 15. novembra, ali sudeći po reakcijama političkih partija i međunarodnih partnera, ni tada neće biti održan.

Foto: Insajder

Popis koji je na čekanju već dve godine, sačekaće još neko vreme. Kako sada stvari stoje, makar do 1. decembra. Poslednjih meseci, u Crnoj Gori, traje politička kampanja uoči popisa, koji bi trebalo da bude čisto statističko pitanje. Slično je bilo i pre 12 godina, ali je tadašnja vlast ispunila sve zahteve opozicije koja je tražila kontrolu popisivanja. Sada, kada su se uloge zamenile, situacija je drugačija.

"Ovoga puta je opozicija, sada je DPS u ulozi opozicione partije i druge opozicione partije zatražile kontrolu i postavile niz zahteva. Zašto ljudi ne veruju popisnim organima, jeste taj što se vodi velika kampanja od strane prosrpskih partija, pre svega onih okupljenih oko nekadašnjeg DF-a ali takođe i subjekata iz Srbije uključujući i predsednika Vučića, Srpsku pravoslavnu crkvu da se promeni nacionalna struktura", izjavio je Zlatko Vujović iz Centra za monitoring i istraživanja.

Iz odlazeće Vlade Crne Gore ipak naglašavaju da su sve pripreme za održavanje popisa sprovedene profesionalno i u skladu sa zakonom. Probleme vide na drugom mestu. 

"Problemi su isključivo političke prirode, jedan deo političkog spektra nije spreman da pruži podršku i učestvuje u ovom postupku, odnosno pravi političku opstrukciju i imajući u vidu da će formirati u Crnoj Gori nova vlada potpuno je jasno da ako se ista formira do 1. novembra, dakle pre početka popisa, apsolutna odgovornost će biti na njoj da ovaj posao dovede do kraja", izjavio je Aleksandar Damjanović, ministar finansija Crne Gore.

Na problem oko održavanja popisa ukazali su i iz Evropskog parlamenta. Pre sedam dana izglasana je rezolucija kojom se traži odlaganje popisa dok se, kako se navodi, ne steknu politički uslovi, kako ne bi došlo do još veće polarizacije društva. Mandatar za sastav nove Vlade Crne Gore Milojko Spajić izašao je u susret tom zahtevu, ali delimično – najavio je da će predložiti odlaganje popisa, ali na mesec dana.

"Mesec dana nije dovoljno, s druge strane ono što na neki način ohrabruje je što je Spajić rekao da je spreman na odlaganje. Međutim, pre svega budući premijer Spajić i njegova vlada treba da donesu odluku o povlačenju i ukidanju odluku Vlade o terminu samog popisa i da nakon toga krene u dogovor s opozicijom oko uslova koji su potrebni da se steknu da bi se sproveo popis", naveo je Vujović.

Nekoliko dana pre najave mandatara da će popis biti odgođen opozicione stranke predvođene DPS-om, otpočele su kampanju bojkota. Ako istraju u tome, uprkos jednomesečnom odgađanju – posledice bi mogle da budu višeslojne.

"To može da dovede da sigurno 15-20 odsto građana ne izađe na popis. Čak i neka ne izađe pet, šest, sedam procenata. U situaciji kada su u fokusu interesovanja nacionalna struktura, vi ćete imati nerelevantne podatke. Stoga je interes svih koji su zainteresovani za popis da se popis sprovede u jednoj regularnoj atmosferi, da se garantuje integritet prikupljenih i obrađenih podataka i svi ćemo onda te podatke koristiti u zavisnosti od potreba i delatnosti kojima se bavimo", kazao je Vujović.

Deo rešenja je, kaže sagovornik Markera, da se građanima omogući da posle popisa, kad god bude održan, elektronski provere da li su njihovi odgovori ispravno uneti u sistem.

Izvor: Insajder