Posle masovnih ubistava, školama je neophodna pomoć i podrška (VIDEO)

Posle masovnih ubistava, škole koje su direktno pogođene se oporavljaju, ali im je neophodna pomoć i podrška da ponovo postanu mesta sigurnosti, učenja, vaspitavanja i druženja sa vršnjacima, piše u analizi stručnjaka. Posledice koje su neposredno i posredno pogodile pojedince, porodice i celu zajednicu šire se u vidu koncentričnih krugova i ispoljavaju na različite načine. To se, takođe, navodi u analizi Vladine Radne grupe za mentalno zdravlje i sigurnost mladih i projektnog tima Instituta za mentalno zdravlje, koji procenjuju da je mnogo urađeno na pokušajima saniranja i prevencije posledica, iako se, kako navode, u javnosti stiče utisak da to nije tako.

U petak 3. novembra je ispred Osnovne škole Vladislav Ribnikar obeleženo šest meseci od ubistva devetoro učenika i radnika obezbeđenja. Tada je ranjeno još petoro učenika i nastavnica, foto: Srđan Ilić

Ubistvo 19 i ranjavanje 19 mladih, u dva dana, traumatsko su iskustvo za decu i roditelje, ali i za celo društvo. Stručnjaci u Analizi Vladine Radne grupe I projektnog tima Insitituta za mentalno zdravlje, procenjuju da proces oporavka pogođenih škola ide u dobrom pravcu.

"Od maja, podrška i pomoć ponuđeni su svim direktno pogođenim školama, ukupno 11, od kojih se nisu sve izjasnile da im je potrebna dodatna pomoć", navodi se u Analizi.

Neposredna podrška zaposlenima u OŠ "Vladislav Ribnikar" pruža se od maja, kroz različite radionice i grupe, u svim razredima gde je bilo interesovanja više od troje roditelja i đaka. Tokom letnjeg raspusta, navode stručnjaci, pomoć se kontinuirano pružala u Beogradu, Malom Orašju, Mladenovcu i još nekoliko mesta u kojima je bila potrebna, a pomoć u Duboni i Malom Orašju kontinuirana je od jesenas.

Da bi na vreme prepoznali znake i intervenisali u okviru škole, kada je to moguće, u procesu štampanja su tri publikacije namenjene nastavnicima i školskom osoblju. I to nije sve.

"Tokom leta je napisan predlog ’Protokola o postupanju u kriznim situacijama’ koji će (posle usvajanja) predstavljati osnov za odgovor države na buduće krizne situacije, ali je uspostavljena i profesionalna saradnja sa stručnjacima iz Norveške i Amerike koji su pored redovnih on line konsultacija dva puta bili u Beogradu", navode stručnjaci.

Ono što se desilo početkom maja u Srbiji je, kažu stručnjaci, do te mere izvan okvira očekivanog, da ih čak ni zakonodavac nije predvideo.

"Posledice događaja su dugotrajne i poput koncentričnih krugova zahvataju širu društvenu zajednicu, a iskustva (iz drugih zemalja) govore da su za proradu i integraciju ovakvih događaja ponekad potrebne godine. U takvim okolnostima, kada je celo društvo ranjeno, sasvim je, na žalost, očekivano i da dođe do polarizacije unutar grupe, umesto do većeg zajedništva i solidarnosti", navedeno je.

Polarizacija je, kažu stručnjaci, prisutna kroz oštru retoriku, ljutnju, i traženje krivca, zbog čega ono što nudi struka često deluje nedovoljno, jer ne zadovoljava potrebu za radikalnim i brzim odgovorima. Navodeći da je kolektivna žalost posle trauma najkomplikovaniji dugotrajni proces u društvu, stručnjaci poručuju da je važno da se kreira prostor unutar kojeg će se čuti različita osećanja, razumeti bol i snaga žrtava, ranjivost i snaga preživelih. Uprkos određenim napretcima, put ka potpunom oporavku je dug i zahteva posvećenost, strpljenje i saradnju mnogo većeg broja aktera u društvu.

 Izvor: Insajder