Posledice predloga Zakona o tužiocima: Ugrožene istrage ili sprečavanje korupcije (VIDEO)

Nacrt zakona o javnom tužilaštvu, kojim se onemogućava upućivanje javnih tužioca iz osnovnih tužilaštava u viša javna tužilaštva, a koji je danas usvojila Vlada, direktno će ugroziti funkcionisanje tužilačke organizacije. To tvrde u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, navodeći da će, ukoliko se takav zakon usvoji, ostati bez trećine kadrova. Predlagači Nacrta, a od danas Predloga zakona međutim, tvrde da je dosadašnja praksa upućivanja tužilaca iz nižeg u više tužilaštvo obavljana bez konkursa, i da je time ne samo ugrožena samostalnost tih tužioca, već da je i njihov rad podložniji korupciji.

U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, koje ima najveći broj predmeta, trenutno radi 65 zamenika javnog tužioca od kojih je, kako tvrde, trećina stigla upravo iz osnovnih tužilaštava. Rukovodeći kadar u Višem tužilaštvu takođe je iz osnovnih tužilaštava. U Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije, od 22 zamenika, njih 12 obavlja funkciju na osnovu Ugovora o upućivanju, a devetoro u Tužilaštvu za organizovani kriminal.

 Tužilac Lazar Lazović: Predstoji nam kolaps u radu 

Lazar Lazović, zamenik javnog tužioca u VJT kaže za „Insajder“ da će vraćanje tih ljudi na prethodna radna mesta dovesti do kolapsa u radu.

„Nakon povratka ovih ljudi u osnovna tužilaštva susrešćemo se s time da će se kolege koje ostaju u Višem javnom tužilaštvu naći pred povećanim obimom posla, većim brojem dežurstava, većim brojem pritvorskih predmeta. Povećanje postupanja biće više od 50 odsto i  onda se postavlja pitanje da li će Više tužilaštvo biti efikasno i raditi u interesu građana u onom kapacitetu u kojem bi moralo, imajući u vidu teška ubistva, ubistva, silovanja, distribuciju narkotika i svih drugih teških krivičnih dela kojima se ovo tužilaštvo u principu bavi“, rekao je Lazović. 

Predložena odredba Zakona predviđa da javni tužioci mogu da prelaze samo u tužilaštva istog ranga, na period od tri godine. U Višem tužilaštvu objašnjavaju da bi u praksi to značilo da bi beogradsko Više tužilaštvo moglo da se popuni samo kadrovima iz viših tužilaštava u Smederevu, Valjevu ili Pančevu, gde je mali broj tužilaca.  

Lazar Lazović, zamenik javnog tužioca u VJT Beograd kaže da ne očekuje da će tužioci iz ovih tužilaštava doći u Beograd. 

„Nelogično je očekivati da će se neko preseliti u Beograd, na povećani obim posla, za istu zaradu dok s druge strane u Beogradu, u osnovnim tužilaštvima ima više od 120 mladih tužilaca koji su voljni da rade u Beogradu i da napreduju, pto će im biti onemogućeno ovim zakonskim rešenjima“, kaže Lazović. 

„Krivica“ na Državnom Veću tužilaca

U Višem tužilaštvu smatraju da krivicu za to što su tužioci upućivani na funkiciju, a nisu birani na konkursu, snosi Državno veće tužilaca.

Tužilac Lazović kaže da je prvo pitanje za Državno veće tužilaca zbog čega nema redovnih izbora, i da se tek onda može govoriti o tome zbog čega se učestalo primenjuje institut upućivanja.

„Nacrt Zakona sada pravi dodatni problem - ograničava institut upućivanja, a ne daju bilo kakve garancije da će Državno veće tužilaca, odnosno Visoki savet tužilaštva kako će se ubuduće zvati raditi svoj posao bolje nego što je radio do sada“, kaže Lazović. 

U Višem tužilaštvu tvrde i da bi nove odredbe bile u direktnoj suprotnosti sa aktuelnim Zakonom o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije, koji predviđa popunjavanje odeljenja upravo tužiocima iz osnovnih javnih tužilaštava i to institutom upućivanja.

Izvor: Insajder